DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 2 <-- 2 --> PDF |
™. 290 — Šume, u kojih se takova prekoračenja sbivoju, naliče temeljrjoj glavnici od koje se godimice kraj redovitih kamata, takodjer i dio same glavnice troši dok se takovim postupkom napokon glavnica zajedno sa kamati neiztroši. U novije doba razprostranjeni krivi nazori i razglašeno krivo mnienje, da se naše prašume sbog prastarosti svoje sada najedanput moraju unovčivati, za da se prastara ta stabla tobož posve neiztroše, posve je neosnovano, u koliko bo znamo, da stabalje u prašumah, bilo to kod nas ili drugud, nije jednake starosti, te je baš s toga treba, da se samo najstarija stabla u porazrajerno kratkom razdobju unovče, dočim se mladje stabalje bez uštrba još i nadalje uzčuvati može, dok i ono primjereno normalnoj dobi obhodnje, neće doći naravnim putem na red sječe. „Stara škola´^ nasuprot proračunava za svaku gospodarsku ciel napose, iz broja rali ili hektara, odnosno iz površine i dobe obhodnje, (koja odgovara sjećivnoj dobi na površju se nalazeće glavne vrsti drveća), godimice sjeći se imajuću drvnu gromadu, odnosno godišnji prihod sliedećira načinom: Stavimo, da se radi o uredjenju gospodarske površine od 5000 i´ali hrastove šume, i to ili čiste hrastove šume ili pako takove, gdje se pojedini briesti, jaseni i t. d, u smjesi nalaze. Gospođarska obhodnja neka bude sa 120 godina ostanovljena, popi-iečni prihod po rali pako sa 157,5 n. b. hvatih goriva, po 80 c´ — 92.600 kub. stopa solidne drvne gromađe, te dobivamo površinu godišnje sječe 5000: 120 = 41| rali, a po tome iznaša normalni prihod 41| X 157,54= 4l| X 157|= 6562| hvatih, dočim normalna zaliha sveukup c noga površja tih 5000 rali 6562.5 X ^%^ =393.750 hvatih iznaša. Eazđiobom tako proračunanoga normalnoga prihoda sa normalnom zaHhom, dobivamo postotak godišnjega užitka (užitni postotak) te šume, naime: N E 6562´5 po obličku ^^-^ = mrz ^ "^ 00166 = If % normalne zalihe. Ovaj je postotak pako jednak normalnom prihodu, jer je 393.750 X If 6562-5^ Tako ustanovljeni užitni postotak vriedi za tu šumu za cielu obhođnu dobu, bez obzira na to, da li procjenom pronađjena zbiljna drvna zaliha gospodarskoga površja od 5000 rali, veća ili manja od proračunane normalne zalihe od 393*750 hvati, jer ako je zbiljna drvna gromada veća od normalne zalihe, to dobivamo množitbom zbiljne drvne gromađe sa užitnim postotkom od 1 ´0 veći godišnji užitak u prispodobi sa normalnim prihodom, ako li je pako zbiljna drvna zaliha manja od normalne zalihe, to dobivamo na temelju iste množitbe, takodjer i za godišnji užitak manji iznos od normalnoga prihoda. U onih slučajevih, gdje urediti se imajuća šuma premašuje pravu sječivnu dobu od 120 godina, (kako to kod prašumah, gdje drvna gromada po rali znatno premašuje drvnu gromadu u sječivnoj dobi, obično nalazimo), naći ćemo i kod procienjivanja drvne gromađe na sveukupnoj površini od 5000 rali, sadanju drvnu zalihu možda sa 562872 d. a. hvatih goriva (po 80 kub. st. jedro drvne |