DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— B04 — šiuBljenja Krasa Beupotrebc kažBJeBici? Kažnjeiiici bijahu (a niedju njima Bog si ga 2nao koliko i\jih posve nedužnih!), koji haračiteljem njekoč divnog kraškog kraja obolim Mljetčanom u galijah raditi morahu za njihovu čast i slavu ;2ašto dakle da današnji zlotvori neponiognu i opet opustošenu zemlju bar donjekle privesti njekađanjoj krasoti? Jedan kažnjenik stoji u Gradiški u vlastitoj t. j . državnoj režiji uključivo odielo i rublje 54—60 nove. na dan. Poprečno imade u Gradiški 350 kaznjenika na godinu — za 400 njih jest kazniona uredjena —, dolazi dakle jedan kažnjenik, ako ga na dan ocienimo sa 55 nove., u godini na 200*75 for., a 350 kaznjenika na 7L266´25 for. i to bez uračunanja sigurno ne malenih upravnih troškova. Da se dio tih troškova pokriva unovčenjem proizvoda, što ih kažnjenici sgotavljaju, nemože se doduše nijekati; nu bila ta zaslužba napokon neznatna ili veHka, toliko stoji, da je ista oduzeta obrtnikom velikog okolišja kaznione. A tako je i kod svih inih kaznionah. Nebi li dakle bilo posve opravdano, da se bar kažnjenici iz Gradiške i Capodistrije upotrebe za radnje oko našmnljenja Krasa? Jeseni i proljeti mogli bi saditi, razsadnike uredjivati, ljeti reservoire za skupljanje vode graditi i mlade nasade obskrbljivati vodom, zimi pako probaviti u svojih gradinah. Ako se je moglo u Francezkoj pošumiti pješčare duž Viskajskog zaljeva sa kažnjenici u duljini od kojih 200 kilometara i širini površja od 100 — 150 kim. i najboljim uspjehom zasaditi morskim borom, zašto da se nebi dalo sličnim načinom ošumiti i cielo područje Krasa sa ci^m borom? Zašto te ljude, ove neprijatelje svake privrede poštenog ljudskog družtva, njegovati u kaznionah na trošak porezovnika, a istodobno i ošumljenje Krasa na trošak i onako pritištenih, neprestano nevoljom se borećih zemljoposjednika provadjati dati? Van s ovimi jjiulmi na Kras, na korist rukodjelca i obrtnika, a ne manje i na najveću korist i ovako i onako, porezi preobterećenih zemljoposjednika, ponajmanje pako na uštrb državnoga džepa! Dieleć u glavnom nazore gorespomenutoga pisca, želili bismo, da se i kod nas pitanje to uzme u pretres, u koliko bo naročito i gori spomenuto u pogledu troškova za radnje pošumijenja kao i konkurencije poštenomu obrtničtvu od strane kaznione, iztaknuto za susjedne austrijske kraške predjele, bezdvojbeuo kud i kamo još i u većoj mjeri i za nas vriedi. Ođvje nam je konačno iztaknuti i to, da je polag najnovijih viestih u gori rečenom pogledu jur medju c. kr. ministarstvi poljodjelstva i pravde u toliko sporazumak stvoi´en, da bi ministarstvo poljodeljstva imalo preuzeti tehničku kao i administrativnu provedbu kulturnih radnja — uz stanovitu tarifnu odštetu radnja ministarstvu pravde. Te daje toga radi već i ravnateljstvom kaznionah u Gradiški, Capodistriji i Ljubljani izdan nalog, da predlože nacrte i proračune vrhu prenosnih baraka, koje bi imale služiti za konakovanje kaznjenika prigodom tih radnja na Krasu, |