DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 1     <-- 1 -->        PDF

-M4H--


Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1886- God. X.


K poglavju potrajnoga uživanja šuma.


Piše Ante TomW, c, kr. ura. šumarnik.


Tako- zvana „nova škola" šumara, uci proračunavanje vriednosti šuma,
tako, da kod proračunavanja „dostalne vriednosti troškova" za prvo
nasadjenje šume, uzima u račun stalnu njeku dobitnu mjeru, racunajuć uz to
aa kamati na kamate (koje nam ovdje drvni prirast predočuje). Sbrojenjem
svijuh sadanjih vriednosti pred- kao i mizužitaka dotičućih sve do dobe unovčenja
šumskoga priroda, dobiva se šumski viŠak, nasuprot se pako sbrojenjem
sadanjih vriednosti svijuh izdataka za šumsku upravu, gojitbu, porez i sve ine
izdatke dobiva šumski manjak, po odbitku discontovane, odnosno prolongirane
svote tih prihoda i izdataka pako, dobiva se iznos čistoga prihoda šume.


„Stara škola" šumara, nasuprot osniva se na proračunavanju godišnjega
materijalnoga prihoda šume, koji se opet na temelju površine i drvne zalihe
gospodarske površine, te na osnovu jur unapried utanačene gospodarske obhođnje
ustanovljuje, a iz ovoga se onda tek u drugom redu, proračunava i
novčana vriednost šume. „Nova škola´´ predbacuje staroj, što gospodari ua
osnovu unapred ustanovljene gospodarske obhodnje, držeć se pako zastarjelih
institucija, te neuzimajuć dovoljno obzir na sveukupne potrebštine stanovništva,
kao ni na sveobći promet šumskih proizvoda, da je nuždno, da se sadanji
šumari odreknu prijašnjih načela, te da prilagode eksploitaciju šuma više
obćim potrebam i zahtievom obćega prometa.


Ma sve, da do sada još neima uredjenih šuma po načelih te nove škole,
pošto se, kako sam to jur u o. 1. svezku I. i IL godina 1884. dokazao,
načela te škole u tu svrhu upotrebiti nemogu, to su se ipak uzprkos toga,
sadanje šumske uprave većim dielom priključile struji te škole, te se primjerice
i u nas jur, na račun te novotarije i tobožnje prastar
osti šuma Hrvatske i Slavonije, već kojih 10 godina, godimice,
toh po erarskih, koli po imovinskih i privatnih šumah, tolika množina
drvailit i šumske površine na prodaju donaša, da se time
Hijera materijalnoga prihoda tih šuma, koja je šumskim zakonom
cd g. 1852, propisana, daleko premašuje.


19