DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 245 — D. Kao daiiiji uzrok preotimanju jaserioTine iztakirao sam ja godišnje poplave, prouzročene većim d.eloin Savom. — G. kritičar smatra taj Bavod kao prvim uzrokom, da seje jasen je toliko naplodilo, nu nesmatra, da je poplava kriva, što je hrastik onako riedak, nego glavnim uzrokom tomu (riedkomu hrastiku) — svhije; te si tumači to ovako: buđać da svinje najradje po močvarnom tla ruju, to je naravski, da na takvom tlu sav žir uta- m;^ne, docim na sušili mjestih žira preostane. — I tuj su g. kritičaru brodske šume u misli, gdje no poplava tek naleti, potraje najdulje mjesec dana, i opet ode nenanesav žira nikakove škode. Drugačije stoji stvar, gdje voda dulje leži i gdje je prva jesenska kiša kadra omočvariti tlo tako, da se do lipnja više neosuši. Na tako^u tlu nemože žir korjena zahvatiti, jer sebud u vodi smrzne, bud u prevelikoj vlazi sgnjije. Ako mi g= kritičar nevjeruje, a on neka dodje u gradiške predzabrane, koje su samo kišnicom naplavljene, u kojih nebude dublje od 5 — 10 cntm. vode, pa kad ista u travnju usabne, vidjet će na lišću (stelji) žir do žira, al svaki iztruhnut, dočim nekoliko metara dalje na gredi, koju voda nije zahvatila ´—žir zdrav! Je li se takav sretno dokopao zemlje, on će i izniknut, nu je li pao na stelju debeloga hrastovoga lišća, taj je propao: iztjerav bo klice, nu nemogav probiti do zemlje, iste mu se posuše i uginu. Bi li tu škodilo, da su svinje ljeti bile malko narovale?! Nestoji dakle tvrdnja kritičarova, da u moćvarnijih dielovih zato neima hrastika, jer svinje žir požderu, nego jer žir u močvarnom tlu uspievati nemože.^^ -E, Naveo sam ja mnienje našega seljačkoga puka, da dok je upust marve u šumu slobodan bio, da se jasen nije toliko širio po naših srezovih, — što nam činjenice sbilja donekle i dokazuju. S toga sam ja predložio, da pokušamo na manjih plohah, gdje ima i mladoga hrastika i jasena, upuštati marhu, da vidimo, kakav će efekt biti, naime: a) da li će se poodgrizanjem jasenića rast hrastića unaprediti, jer će se, mislim, raarva uviek prije latiti visokoga mekoga jasenovoga lišća, nego li hrastovoga; ili će h) zatrti i jednu i drugu vrst drvlja. G. kritičar veli jednostavno, da će ovaj drugi slučaj nastupiti, nepotvrdiv svoga dokaza — kao obično — ničin). Dotle je pratio g. kritičar tek mojih nazora, negirajuć ih posvuda, nu neoprovrgavajuć ih boljimi, pozitivnimi dokazi. Prava zadaća kritike nesastoji se [iako samo u tome, da se kaže „nije, nevalja tako", nego da se ujedno uzmogne reći „tako i tako mora biti", — inače neima smisla. — Ili su možda ria strani 198. redak 5. odo^gor kritičarovi pozitivni dokazi? To on možda drži, nu ja nisam mogao uviditi niti toga, „da je jasen od hrasta ovisan", ´^- Kao ilustraciju "navesti eu sliedeći skidaj iz moje shižbc. S!Ju<5 u brodskih šumah živ, navezosrno i^a \\ lirpah via piitevc; preko noć udari uiećava, tako da se je ol5.o´ jedne brpe žira slila kišoica. Eadi vodo nije se sa te lirpe mogao sav žir pokupitij te ga je po prHiei 0-4 hektolitra ostalo u travi i vodi. Ja se radovao, da će se na tora mjestu proljećem pokazati silesija Iirastiea i odem u svibnju, da vidim — i nenadjem ni cigloga^ do U praznih^ uapulmutih Ijusal^a. Žir premrzao„ |