DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 245 —


D. Kao daiiiji uzrok preotimanju jaserioTine iztakirao sam ja godišnje
poplave, prouzročene većim d.eloin Savom. — G. kritičar smatra taj Bavod kao
prvim uzrokom, da seje jasen je toliko naplodilo, nu nesmatra, da
je poplava kriva, što je hrastik onako riedak, nego glavnim uzrokom
tomu (riedkomu hrastiku) — svhije; te si tumači to ovako: buđać da svinje
najradje po močvarnom tla ruju, to je naravski, da na takvom tlu sav žir uta-
m;^ne, docim na sušili mjestih žira preostane. — I tuj su g. kritičaru brodske
šume u misli, gdje no poplava tek naleti, potraje najdulje mjesec dana, i opet
ode nenanesav žira nikakove škode. Drugačije stoji stvar, gdje voda dulje leži
i gdje je prva jesenska kiša kadra omočvariti tlo tako, da se do lipnja više
neosuši. Na tako^u tlu nemože žir korjena zahvatiti, jer sebud
u vodi smrzne, bud u prevelikoj vlazi sgnjije. Ako mi g= kritičar
nevjeruje, a on neka dodje u gradiške predzabrane, koje su samo kišnicom
naplavljene, u kojih nebude dublje od 5 — 10 cntm. vode, pa kad ista u travnju
usabne, vidjet će na lišću (stelji) žir do žira, al svaki iztruhnut, dočim
nekoliko metara dalje na gredi, koju voda nije zahvatila ´—žir zdrav!
Je li se takav sretno dokopao zemlje, on će i izniknut, nu je li pao na stelju
debeloga hrastovoga lišća, taj je propao: iztjerav bo klice, nu nemogav probiti
do zemlje, iste mu se posuše i uginu. Bi li tu škodilo, da su svinje ljeti bile
malko narovale?! Nestoji dakle tvrdnja kritičarova, da u moćvarnijih dielovih
zato neima hrastika, jer svinje žir požderu, nego jer žir u močvarnom
tlu uspievati nemože.^^
-E, Naveo sam ja mnienje našega seljačkoga puka, da dok je upust marve
u šumu slobodan bio, da se jasen nije toliko širio po naših srezovih, — što
nam činjenice sbilja donekle i dokazuju. S toga sam ja predložio, da pokušamo
na manjih plohah, gdje ima i mladoga hrastika i jasena, upuštati marhu, da
vidimo, kakav će efekt biti, naime: a) da li će se poodgrizanjem jasenića rast
hrastića unaprediti, jer će se, mislim, raarva uviek prije latiti visokoga mekoga
jasenovoga lišća, nego li hrastovoga; ili će h) zatrti i jednu i drugu vrst drvlja.


G. kritičar veli jednostavno, da će ovaj drugi slučaj nastupiti, nepotvrdiv svoga
dokaza — kao obično — ničin).
Dotle je pratio g. kritičar tek mojih nazora, negirajuć ih posvuda, nu
neoprovrgavajuć ih boljimi, pozitivnimi dokazi. Prava zadaća kritike nesastoji
se [iako samo u tome, da se kaže „nije, nevalja tako", nego da se ujedno
uzmogne reći „tako i tako mora biti", — inače neima smisla. — Ili su možda
ria strani 198. redak 5. odo^gor kritičarovi pozitivni dokazi? To on možda
drži, nu ja nisam mogao uviditi niti toga, „da je jasen od hrasta ovisan",


´^- Kao ilustraciju "navesti eu sliedeći skidaj iz moje shižbc. S!Ju<5 u brodskih šumah
živ, navezosrno i^a \\ lirpah via piitevc; preko noć udari uiećava, tako da se je ol5.o´
jedne brpe žira slila kišoica. Eadi vodo nije se sa te lirpe mogao sav žir pokupitij te
ga je po prHiei 0-4 hektolitra ostalo u travi i vodi. Ja se radovao, da će se na tora
mjestu proljećem pokazati silesija Iirastiea i odem u svibnju, da vidim — i nenadjem
ni cigloga^ do U praznih^ uapulmutih Ijusal^a. Žir premrzao„