DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
´ — 284 — . preveliku žestinu žira ublaži. Trčee pako svinjče, još se više ngrije i umorij dok napokon ne padne i u velikih mukah neugine. Pastiri, koji Cesto ipak meso tako pocrkanih svinja pojedu, vele đa su samo džigerice nezdrave. Slanina i salo, tako uginulih svinja nješto je žutije i mekanije, nego 11 u zdravoga žirovnoga svinjSeta. Biela džigerica je plavkasta, te izgleda kao natrula, a kad se probode nožem, ono 12 nje enri njeka smrduda tekućina, doČim crna džigerica naprotiv pobieli. Prosjećemo li takovu crnu džigericu, to ćemo u nutrašnjostl naiĆi na množtvo bielih tankih niti — od 2 palca duljine — koje se poput končića giblju ili mi6u, ovdje ih zovu ,^vlasi^´. Isti pojav nalazio sam u gdjekojega svinjčeta i u bieloj u mjesto u crnoj džigerici. Toliko je ipak izvan svake dvojbe, da te vlasi prouzročuju smrt svinjčeta, U gnjijenje prelazeće izkazano svinjče zaudara kiselo (možda usljed tanina nalazet^ ega se u žiru?). Iste pojave opažao sam nadalje i kod ovaca i goveda, no ne u tolikoj mjeri, kao što kod svinjah. Po ovdašnjih gumah, imade još i sada pi-ilično žira, no svinje neće ipak da ga žderu, bježeć samo do barah i trave. U ovoj okolici moglo je na toj bolesti do sada ukupno 3—4000 svinj a uginuti , a neima niti nade, da će i od proljetnih praščića mnogo ostati, jer su bredje krmaće vi´lo slabe, a šta će tek biti dok praŠSići počmu sisati? KonaĆno budi još spomenuto, da ovdašnji seljaci sliedeći liek protiva „vlasi" uporabljuju; sumporni se cviet izmješa sa zobi, te se ta smjes sve dotle u gvozdenoj posudi prži, dok zob nepocrnl, a zatim tu smjesu sa posejama izpremjeŠaju^ i onda svinjam podavaju, od česa da svinje ozdrave, ako se vlasi nisu već odviše razgranile. K šumarskoj statistiki Hrvatske. Polag najnovijih službenih objelodanjenih podatakah u djelu g. A. Bedo-a „Die wirthschaftliche und commercielle Beschreibung der "VValder đes ungarischen Staates", iznaša ukupno površje Hrvatske i Slavonije 7,373.477 rali; odtuda je 2,264.625 rali ili 30"69% oranica; 91.855 rali ili 1-24% vrtova; 807.976 rali ili 10´957o livada; 117.249 rali ili 1-59^^ vinograda; 1,049.419 rali Ili 14´22´^/„ pašnjaka; 4.610 rali ili O-Oe«/^ trstike; 2,663-095 ili 36-09^/^ šuma i 280*648 rali ili 5-16´´/^ neproduktivne površine. Od sveukupne šumske površine odpada na gume nalazeće se na pjeŠČarah 450 rali ili 0"02**/Q; na šume nalazeće se na absolutnom šumskom tlu 2,160*075 rali iii 81-11"/^; na šume koje nisu na absolutnom šumskom tlu pako 502*570 rali ili 18*87%. Polag vrst i drveć a imade 723.714 rali ili 27*18"/o hrastovih šiima; 1,791.494 rali ili 67´27 bukovih i inih šuma listaea; 147.887 rali iii 5´55*Vo Ćamovih šuma. Polag posjed a odpada 544.251 rali ili 20´44*y(j na Šume erarske, 575*346 rali ili 21*60% municipalne i urbarno - obclnske, 85*500 rali ili 3*21% na šume crkvenih korporacija, 719.033 rali ili 27*00^/^ na šume imovnih obćinaj 738*965 rali ili 27-75 % pako na Šume privatne. Od sveukupne Šumske površine odpada na visoke šume, i to: hrastove 613.123 rali, ostale lista 6e 1,417,645 rali, ćamove 147´887 rali. Poprećni godišnj i priho d na drvu ukupne te površine od 2,178.652 rali, ocienjen je sa 393 313 m^ ili poprećno po rali i godini sa 1´80 m*^. Hrastov e sitn e šum e zapremaju povrŠje od 94*393 rali; sitne šume ostalih HstaĆ a pako 390*047 rali, sveukupne te sitne šume imadu površje od 483.440 rali, uz poprećni godišnji prihod na drvu od 767.323 m^, iii to poprećno po rali 1´58 m^. |