DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 281 — Šumskih prekršaja prijavljeno je od 1. sieSnja do konca prosinca 1884. ukupno 24.407 slučajeva, počinjena gteta procienjena bi na 60071 fon Poprečna vriednost jedne štete ianaŠaŠe 2 fr. 46 nČ. — Najveća šteta procienjena je na 294 fr. 30 n5. Šuaiske štete u području kr. podžupanije križevaćke god. 1885. Šumskih šteta prijavljeno je u provincijalnom dielu te podžupanije g. 1885. ukupno 973 slučajeva. Od god. 1884. ostalo je nenešenili 252, koje su raspravljene u g. 1885. Ea^pravljeno ih je ukupno 1163, a ostalo koncem godine nerieŠenili 62. Na ime šumskih odžteta utjerano je ukupno samo 508 for. 63 nč., od koje je avote po prilici trećina ubrana po reforentih prigodom razpvava. Proti žiteljem iz područja razvojačene krajinej stiglo je ukupno 2512 prijava. Od g. 1884. ostalo je nerazpravljeno 417 slučajeva. Do konca g. 1885. razpravljen je ukupno 2301 slučaj, a ostalo nerazpravljeno koncem posinea 628. Od ovih šumskih Šteta, unišlo je tečajem g. 1885,; za korist imovne občine križevačke 2103 f. 62 nč„; za korist erara pako 341 t 73 nč. Raznoliko. 2Bak vremena. Za netom popunjeno mjesto nadšumara ~ upravitelja gjnrgje vačke imovne občine ~ natjecalo se kako Čujemo ukupno 49 kandidata! Dašto, da je medju njima bilo vrlo čudnih svatova — h svijuh strana svieta. K ilustraciji urbarne imovno-ofoć. šumske uprave. Čitamo u izvješću o poslo vanj-u kr. podžupanije križevaeke za g. 1885. medju ostalim: „Občine svoje prinose za plaču šumara jako sporo pošiljaju podžupaniji, tako da šumar ostaje vjŠe mjesecib bez krajcare ^´ —- Doista zamamljivi odnošaji! — ´Nu neka se dotična gospoda Šumari tješe -— jer koliko znamo — jedva je igdje kod urb. občinske šumske uprave danas bolje, Pošumljenje krša u području riečke podžupanije. U svrhe Tinapređjenja pošumljenja tamošnjega ki´ša posadjeno je šumskih biljka u području obćinah Grobnik, Hreljin-Krašica, Kraljevica, Grižane-Belgrad. Bribir, Novi i Crkvenica: ruske vrbe 20.000, crne topole 9596, bagrena 16.750, crnoga bora 35.700, bieloga bora 6650, pajasena 240, murve 240 komada, ukupno dakle 89.176 komada. Hrastova žira posadjena su 32^/2 vagana, Površje time nasadjeno zauzimlje po prilici 56 jutara, koje se sbog toga samo po prilici naznačiti može, jer su takodjer popunjivani predjeli prijašnjih godina nasadjeni, kao i praznine, nalazeče se u branjevinah. Da se pako uzgoje Šumske biljke za buduče presadjivanje. posijano je u občinskih baščah sjemena: morskoga bora 15 kilogramah, crnoga bora 20, bieloga bora 5, bagrena 10, kopriviča 10, pajasena 2, murve 6, jabuka 5, te krušaka 2^J2 kilograma. Toli nasadi koli branjevine liepo su uzčuvane i uspjele. Za čuvanje nasada i branjevina u obćinah Novi, Crkvenica i Hreljin, namještena su tri nova lugara. Eadnje oko pošumljenja krša u Kranjskoj god, 1885. Vadimo iz djelca „Mittheilungen des krainisch-kustenlandischen Forstvereines" : G-odine 1885. zagajeno je na kranjskom krasu, ukupno 41-63 ha površine sa 630.000 biljka, dočim su kulture na površju od 79´05ha popravljene. Potrošeno je u to ime za biljke ukupno 409,50 f-, za presadjenje 1777.01 f. — za prenos biljka 85.58 1, za ogradjenje jedne branjevine 405 f, — za nadzor 130.05 f- iUti sveukupno 2807.14 f. Potrebne biljke dobavljene su iz c. kr, centralnoga biljevišta i razsadnika u Rosenbachu kraj Ljubljane. Troškovi uzdržanja ovoga razsadnika iznašahu g. 1885. ukupno 8793.87 f. — Uzgoj od hiljadu komada biljka stojaše poprečno 21 novč. Lanjske se godine prodalo ukupno iz ovoga razsadnika 989 hiljada smreka i 248 hiljada ariševih biljka za svotu od 2476.10 f. — a osim toga se jožte bezplatno iz.*^ alo ,1,268 hiljada raznih čamovih i 442 hiljade liatača biljka, te hiljado vočaka — |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 42 <-- 42 --> PDF |
^ 282 — stranom siroi»ašnim sumoposjeduikoui Kranjske, Primorja i Dalmacije. Ove godine moći će se razdieliti do 4958,000 čamovih, 896/200 listaSa biljka i oko 6660 voćaka. Žaiostni pojav. Godine 1879. podigla je II. banska imovna obćina, u slavu srebernoga pira Njih Veličanstva, maleni perivoj, gdje je posadjeno raznovrstnoga drveda, iisried perivoja pako podignut je spomenik, kako to medju inim obširnije jur g. 1879. na strani 225 o. L opisano. Posadjeno drveće liepo je uspjevalo, a naročito razne vrsti bora. Zadnjih uzkrsnili blagdana, nadje se dosada još nepoznati zločinac ili zločinci, koji prevališe spomenik, te sasjekoŠe čitavu hrpu najljepših borića i drugih stabala:, kao i jednu onih lipa, koje bijahu zasadjene tik spomenika. Nu kan da si zločinac još i tim nije zadovoljio grdnoj požudi, on se uputi i u obližnji ražsađnik gdje posjeće množinu Šestgodišnjih morskih borića (Pinus maritima) bivših pnredjenih za presadjenje. — Doista znak. najveće zapuštenosti i pakosti, U Petrinji 1. svibnja 1886. G. Pauza, Državna šumarska uprava i kr. šumarsko učilište u Križevcih. Kralj, ugar. zemalj. nadšnmarnik, nainisterijalni savjetnik i predstojnik naš e državne šumske uprave g, A. Bedo, piše u svojem najnovijem djelu: „Die -vvirthschaftliche und commerciello Beschreibung der "V^^lder des ungarischen Staates", govoi-eći o naše m šumarsko-upravnom osoblju i njegovoj naobrazbi, medju inim sliedeće: „Fiir den Dienst bei den Gemeinde-vvaldern Kroatiens und Slavoniens ist jene forstliche Aiisbildung genligend, welche sich die Betreffenden auf der đortigen landund forstwirthsehaftlichen Lehranstalt minđere n Grade s erworben, und beziehungsweise jene Yerwalfcungs-Staatsprlifung abgelegt haben, welche in dem osterrechischeu Provinzen bereits als ungenugend erkannt wurde, aus welchem Grunde dort der Eintritt in den Staats-Forstdienst von dem Erfolge einer beaonderen Priifung abhangig gemacht ist." Na drugom mjestu pako, u savezu a tim veli: „In Kroatien-Slavonien besteht in Ki*eutz ebenfalls^eine land- und forstwirthschaftliche Lehranstalt, an welcher die Grundzlige der forstlichen LehrgegenstSnde in dem Masse, wie dies bei der als Aufnahmsbedingung verlangfcen Vorbildung im Untergjmnasium oder Unterrealschule und bei einem Alter von 15 Jahren raoglich ist, wahrend dre! Jahren vorgetragen veerden, Die absoivirten Zoglinge dieser Anstalt werden zwar in Kroatien- Slavonien als Forstbeamte angestellt, aber derErfolg hat es bewiesen, dass Leute von solcher Fachbildung den Anforderungen eines F or stb eam t en nicht ents p re eh eu konnen, nnd deshalb konnen aucb dieselben, da sie die gesetzmassige QuaMcation nicht besitzen, auf eine Anstellung bei den Aerarial-Forsten nicht rechnen. Den mangelhaften uiid bei der gegenwartigen Organisationverfehlten Zweek dieser Anstalt hat a u eh die kroatische Landesregierung eingeseben vind beabsichtigt jetz i eineReorganisirungderselben vorzunehmen." Mi ovu zvaničn u izjavu smatramo najboljim dokazom opravdanosti svojedobno po našem đrtižtvu visokoj kr. zemalj. vladi podnesenih predstavka u pogledu izdanja nove naredbe za polaganje šumarskih državnih izplta — kao i predstavke u predmetu reorganizacije šumarskoga zavoda — podjedno pako upozorujemo — u interesu budućnosti hrvatskoga šumarskoga stališa — na ovu izjavu predstojnika naŠe državne šumarske uprave — sve one faktore, o kojih uredjenje autonomne šumarske uprave, kao i uredjenje Šumarsko aaukovnih odnošaja u Hrvatskoj ovisi — jer o tom nemože biti dvojbe, da je gospodin ministerijalni savjetnik Bedo _— gornjim označio jasno i nepobitno stanovišt e sveukupne naše vrhovne državne šumarske uprave. Hrvatski šumski veleposjednici. U Hrvatskoj i Slavoniji imade ukupno 41 posjednika posjedujućih preko 5000 rali Suma. Osim erara i imovnih ob<^iaa imadu eliedeće gospoštije više od 10.000 rali sume: knez Thurn i Thaxis (Grobnik, Lokve)^ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 43 <-- 43 --> PDF |
—´ 283 "~ Fanika pL Qhjzy (Čabar), Ttirfc i Tutkovi^ (Kutjevo), Barun Stilifried, Al6xa Tukorj (Daruvar, Sirač), Henry i PJeree (Pakrac), Skenderovačka gospoštlja, grof Drag. Eltž (Vtikovar), knez Julio Ođescalchi (Ilok), grof Petar Pejačević (Podgorač?), Geza Adamović (Čepin), grofinja Stef. Majlath (Miholjacj, grofiiija M. Norman (Valpovo), biskup ja djakovačka, grof L. Pejačević (Našica), grof Pavao Peja6evi(5, knez bchaumburg- Lippe (Virovitica) i grof Janković (Virovitica). Preko 5000 raVili šume imadu: grad Požega, grčko-kat. samoatMiii (u Sriemul), zagrebački kaptol, grof Eudolf Erdody (Novi marof), grof Ivan Drašković (Trakoscan), barun L. Eauch (Lužnica i Marfcijanec), knez GuBtav Batthyany (Ludbreg), barun F. Inkeny (Rasinja), zagrebačka nadbiskupija, Emanuel Vranieany (Severin), grof A. Hugenfc (Bosiljevo), grof S. Erd6dy (Jaska) pl. obćine Draganić i Turopolje. Stanje glavnica imo^nili obćina koncem g. 1885. U sliedećem saobdujemo stanje glavnica imovnih ob(5ina, u koliko nam odnosna gospoda upravitelji u to ime zatražene podatke blagovoljno priposlaše, žale<5 što uzprkos opetovanih molba nemogosmo podpune podatke saobditi, odnosno sakupiti. Podjedno pako molimo i opet odnosno gospodu, da nam manjkajuće čim prije pripošilju. Kod imovne obćine Brodske . . II. banske I. banske . . Ogulinske. . Da li žir škodljiv? G-ospodin Todor Basara, šumar u Klenku, saobduje nam pozivom na odnosnu viest na strani 96. o. 1. sliededi dopis, koji donašamo za sada bez dalnje primjetbe : Jesen g. 1885., bila je veoma suha, tako da za samoga ugoaa svinja u žirovmu, ni u najvećih harah, nije bilo ili ako i jest bilo, a ono samo neznatno, vode. Trava je sva izginula od suše. Došavši svinje u žir, žderale su ga veoma pohlepno, uu kako J6 bio veoma ljut i žestok (sigurno usljed dugotrajna suše L jake vrućine) ono se već do mala pojaviše znaci pogibeljnoga djelovanja te Žirovine na svinje, koje se ponajbolje pokazaše u crkavanju istih. Ponajprije i obično poginuše praščići do 1 godine, ovi bo usljed sisanja nezdrava mlieka dobiše boginje. Znakovi bolesti kod stanjih svinjah pako bijahu : Svmjče po više dana nehtje žderati, dapače ni isti kukuruz, tražeć jedino vode i rov, valda, da si tako |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
´ — 284 — . preveliku žestinu žira ublaži. Trčee pako svinjče, još se više ngrije i umorij dok napokon ne padne i u velikih mukah neugine. Pastiri, koji Cesto ipak meso tako pocrkanih svinja pojedu, vele đa su samo džigerice nezdrave. Slanina i salo, tako uginulih svinja nješto je žutije i mekanije, nego 11 u zdravoga žirovnoga svinjSeta. Biela džigerica je plavkasta, te izgleda kao natrula, a kad se probode nožem, ono 12 nje enri njeka smrduda tekućina, doČim crna džigerica naprotiv pobieli. Prosjećemo li takovu crnu džigericu, to ćemo u nutrašnjostl naiĆi na množtvo bielih tankih niti — od 2 palca duljine — koje se poput končića giblju ili mi6u, ovdje ih zovu ,^vlasi^´. Isti pojav nalazio sam u gdjekojega svinjčeta i u bieloj u mjesto u crnoj džigerici. Toliko je ipak izvan svake dvojbe, da te vlasi prouzročuju smrt svinjčeta, U gnjijenje prelazeće izkazano svinjče zaudara kiselo (možda usljed tanina nalazet^ ega se u žiru?). Iste pojave opažao sam nadalje i kod ovaca i goveda, no ne u tolikoj mjeri, kao što kod svinjah. Po ovdašnjih gumah, imade još i sada pi-ilično žira, no svinje neće ipak da ga žderu, bježeć samo do barah i trave. U ovoj okolici moglo je na toj bolesti do sada ukupno 3—4000 svinj a uginuti , a neima niti nade, da će i od proljetnih praščića mnogo ostati, jer su bredje krmaće vi´lo slabe, a šta će tek biti dok praŠSići počmu sisati? KonaĆno budi još spomenuto, da ovdašnji seljaci sliedeći liek protiva „vlasi" uporabljuju; sumporni se cviet izmješa sa zobi, te se ta smjes sve dotle u gvozdenoj posudi prži, dok zob nepocrnl, a zatim tu smjesu sa posejama izpremjeŠaju^ i onda svinjam podavaju, od česa da svinje ozdrave, ako se vlasi nisu već odviše razgranile. K šumarskoj statistiki Hrvatske. Polag najnovijih službenih objelodanjenih podatakah u djelu g. A. Bedo-a „Die wirthschaftliche und commercielle Beschreibung der "VValder đes ungarischen Staates", iznaša ukupno površje Hrvatske i Slavonije 7,373.477 rali; odtuda je 2,264.625 rali ili 30"69% oranica; 91.855 rali ili 1-24% vrtova; 807.976 rali ili 10´957o livada; 117.249 rali ili 1-59^^ vinograda; 1,049.419 rali Ili 14´22´^/„ pašnjaka; 4.610 rali ili O-Oe«/^ trstike; 2,663-095 ili 36-09^/^ šuma i 280*648 rali ili 5-16´´/^ neproduktivne površine. Od sveukupne šumske površine odpada na gume nalazeće se na pjeŠČarah 450 rali ili 0"02**/Q; na šume nalazeće se na absolutnom šumskom tlu 2,160*075 rali iii 81-11"/^; na šume koje nisu na absolutnom šumskom tlu pako 502*570 rali ili 18*87%. Polag vrst i drveć a imade 723.714 rali ili 27*18"/o hrastovih šiima; 1,791.494 rali ili 67´27 bukovih i inih šuma listaea; 147.887 rali iii 5´55*Vo Ćamovih šuma. Polag posjed a odpada 544.251 rali ili 20´44*y(j na Šume erarske, 575*346 rali ili 21*60% municipalne i urbarno - obclnske, 85*500 rali ili 3*21% na šume crkvenih korporacija, 719.033 rali ili 27*00^/^ na šume imovnih obćinaj 738*965 rali ili 27-75 % pako na Šume privatne. Od sveukupne Šumske površine odpada na visoke šume, i to: hrastove 613.123 rali, ostale lista 6e 1,417,645 rali, ćamove 147´887 rali. Poprećni godišnj i priho d na drvu ukupne te površine od 2,178.652 rali, ocienjen je sa 393 313 m^ ili poprećno po rali i godini sa 1´80 m*^. Hrastov e sitn e šum e zapremaju povrŠje od 94*393 rali; sitne šume ostalih HstaĆ a pako 390*047 rali, sveukupne te sitne šume imadu površje od 483.440 rali, uz poprećni godišnji prihod na drvu od 767.323 m^, iii to poprećno po rali 1´58 m^. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ 285 ™ a površin a od 2,603.035 rali, imala bi polag najnovije latabtraiii« procjeii(> poprečni godišnji prihod na drvu od 4.690-462 ra´* ili li poprečno po rali od 1*76 m*^. Od ukupne šumske površine, odpada na šume vel e gorj a (sa više od GOO m. nadmorske visine) 883.466 rali ili 33-16´7o, r\^ šume sredogorja 800 359 rali ili 30´047o, na šume ravnic a 980.437 rali ili 36 80^/^. Čisti prihod šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovljen jf- na temelju novoga katastra na 2,075,000 for. na godinu, t. j . popriee.no po rali sa 78 nS. Prihod i razhod hrvatskih državnih šuma od g. 1881.—1884. Prihod: Razhod Čisti prihod po rali: , Godine 1881. bijaše 1,171.083 for. 478.850 for. 102 for. ^ ^ 1882. „ 1,023.529 488.610 1-10 » ?? „ 1883. „ 1,095-137 )> 487.650 n 1-25 j, 1884. „ 1,099.577 T) 487.700 1.59 n Od g. 1881,-1884 . ukupno 4,389.417 for. 1,842.810 for. 4-96 for" U pogledu troškova uprave i čuvanja tih povrsja od 544.251,is rali zapremajućih šuma, spomenuti je, da odpada na troškove uprave (ravnateljstvo) poprečno po rali 15 novčo na troškove mjestne uprave 11 nvč., na troškove čuvanja 22 nvč., iliti sveukupni gori rečeni troškovi iznašahu poprečno po rali 48 novč. na godinu. Grorostasno drveće. Čitamo u j,Oesterr.-ung. Handelsblatfc f. Walderzeugnisse"; da su nedavna u Bosnv posjekli jedan hrast, kojega je poprečni promjer mjerio 4 ´/.^ metara, isti je dao 95 m"^ drva, a ocieniše ga na 866 godine. U istom predjelu da posjekoše i jednrt topolu, koja imaše poprečni promjer od 2´7 metra, uz drvnu sadržinu od 65 m´^ i starost od 300 godina. Svakako riedki pojavi. Zemaljska šumska kulturielna zaklada u Magjarskoj. Ova je naklada stvorena iz globah, dosudjenih na temelju novoga magjarskoga šumskoga zakona, od g. 1879,, te je g. 1885. imala 10,000 for. u gotovom i 60.000 for. u obveznicah raagjarske zlatne rente^ osim toga joj pripadaju sgrade lugarniee u Kiraljhahni (koja je prinosom te zaklade u iznosu od 17.527 for. sagradjena i uredjena) u vrieđnosti od 33.527 for., a pripadaju joj još i opreme inih njekih lugarskih škola u vrieđnosti od 6.182 for. Teći dio prihoda te zaklade namienjen je uzgoju biljka za pošumljenje goljetih i uzdržavanje odnosnih biljevišta, iz kojih je g. 1885. ukupno razdieljeno 6,707.900 komada raznolikih razsadnica, g. 1884. pako 5,365.650 komada. Sve te biljke pako ue samOj da su na račun zemaljske kultiarielne zaklade odgojene i omotane, več i do najbližje željezničke postaje dopremljene, odkuda ih onda odnosne nadleljene stranke na svoj trošak dalje odpremiše. Kako se drugdje radi o podignuću šumarstva. Za primjer kako se na pr. u naprednoj Češkoj, od strane vlade nastoji oko podigauča šumarstva, neka^ služi «iedju inim, da je c. kr. ministarstvo poljodjelstva, đozna-´ilo občini Graolitz u Češkoj potrebnu podporn, za daše tamopodručne seljačke šume — koje su bile devastirane — uzmognu iznova pošumiti, a naročito i za ustrojenje i uzdržanje biljeviSt^ 1 namještenje jednoga lugara sa godišnjom plaćom od 562 for. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
286 IL gradjevni I. gradjevni kotar kota.r t^r -0 0 O.S P^ 0-55 0 ^ t-. 0 0 -i cr se 5"^ =3 < S5 P ´—
|
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Poučno putovanje u Liku. Citjuno u „Oeater. Porsfc-Zeituag" d» će slušatelji šumaratva na kr. Šum. u<^iUštu u Ki-iževoih; poduztiti o Duhovih pončno putovanje u gornju Krajinu, pod vođstvoui veleuceuoga g. profesora V. Kiseljaka. Ciij putovanju da su sume ogulinske i otočke imovne ob opet ako Bog da do godine n „Gospodarskom listu" čitati. Istraživanja o sadržini kisika u šumskom zraku. Profesor Dr. E. Eberniayer H Monakovn, objelodanio je nedavno u Bauerovom „Porstvrissenschaftliebes Centralblatt", u Žlanku pod naslovom: j^Untersnchungen iiber den Sauerstoifgehalt der Waldluft" rezultate pokušaja -— Ito no ih je poduzeo u rečenom predmetu, iz kojega članka donasamo slieđedi zanimivi zaglavak : „Na temelju pre rečenih iztraživanja, može spomena vriedm ve6i sadržaj kisika u Šumskom zraku, samo jošte u fantaziji neupućenoga čovjeka postojati, nu uzprkos svega toga imade ipak ladanjski a specijalno i šumski zrak u prispodobi sa gradskim zrakom tolike prednosti, da isti uzprkos rečenoga na svojoj li7gieničnoj važnosti ni§ta negubi. Dočim stanovnici gradova arčn zrak, koji prečesto ne samo što nos vrledja neugodnim vonjom, več koji i plučam silno množtvo finih Čestica praha i ugljena, mnogobrojne zametke Često zdravlju štetnih bakterija privadja, to se opet zrak ladanjski, gorski i Šumski čisti m zrakom smatrati mora t. j . zrakom, koji je prost od smrdučih raztvarajučih se i gnjilećib plinova životinjskih i bilinskih odpadaka, zrak koji je prost od često štetno djelujučih plinova i para tvornica, prost od Čadje i cestovnoga praha, te koji kud i kamo manje mikroorganizma sadržaje od zraka gradskoga. Osobit o j e pako karakteristično, da je šumski zrak ljeti mnogo hladniji, vlažniji i bogatiji na ozonu, od zraka poljskoga. Sjetimo li se uz to, da nas šuma donjekle štiti takodjer i proti jakim i oštrim vjetrovom, da nam aromatičnim mirisom cvieta, lišća i na tekliaah bogatoga drva Čamovinc, životni zrak zasladjnje, da nam boravak u šumi pruža najrazličuije estetične naslade, a po tom i opet da najuspješnije djeluje na ćut i pokvareno živčevlje modernoga kulturnoga čovjeka, to imademo dovoljno razloga, da šumskom zraku veliku hygieničku važnost pripišemo, te da se šumskoga zraka u podpunoj mjeri-naužimo." Profesor Ebermajer izdao je u ostalom još lani u tom predmetu posebnu brošuru, pod naslovom „Die Beschaffenbeit der Waldluft nnd die Bedeutung der atmosphSrischen Kohlen&aure fiir die Waldvegetation". Uporaba paprati. Paprat daje izvrstan pepeo, koji u mnogom naliči pepeljiki, te koji se daje izvrstno rabiti za pranje kao i bielenje platna. U Čeških „Krkonoših´´ rabe paprat takodjer i umjesto goriva. U Englezkoj rabe taj pepeo umjesto sapuua. Paprati se u velike stobore slažu, onda upale, te tako pepeo dobiva, koji se onda ponješto smoći, n kruglje sgnječi, te onda umjesto sapuna rabi. Novi šumarski mjerački stroj. U „Allgemeine Porst- und Jagd-Zeitung" na strani 158, i sliedećih o. g. opisuje šnmarnik Dr. Stotzer, novi universalni diopter sa busolom, koji se dobiva kod mehanika Eduarda Biscboffa u Mejningenu, za eienu od 40 maraka. Stroj taj služi kao deblomjer, visomjer, za mjerenje kuteva, niveliranje i t. d. Lugarski izpiti. Dne 19 travnja i sliedeče dane, obdržavana je u Delnicah kod kr. podžupanije, pod povjerenstvom sastoječim se iz p. n. gg. kr. nadšumara Pohla, kr. šumara Rosmanitha i Ceisbergera lugarski izpit. Od 1 I izpitu se podvrgaviih kandidata, proglašen je kr. lug. zamjenik Jakov Tomae veoma sposobnim, sposobnim! su pako proglašeni kr. lug. zamjenici Tjekoalav^ Ornkovič, Todor Trkovič, Mato Golik, Juraj Pavlić, Franjo Pintar i kr. Ingai-v Srećko Diklie i Nikola Svob. — Trojica njih bude reprobirano. A. B. |