DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 281 — Šumskih prekršaja prijavljeno je od 1. sieSnja do konca prosinca 1884. ukupno 24.407 slučajeva, počinjena gteta procienjena bi na 60071 fon Poprečna vriednost jedne štete ianaŠaŠe 2 fr. 46 nČ. — Najveća šteta procienjena je na 294 fr. 30 n5. Šuaiske štete u području kr. podžupanije križevaćke god. 1885. Šumskih šteta prijavljeno je u provincijalnom dielu te podžupanije g. 1885. ukupno 973 slučajeva. Od god. 1884. ostalo je nenešenili 252, koje su raspravljene u g. 1885. Ea^pravljeno ih je ukupno 1163, a ostalo koncem godine nerieŠenili 62. Na ime šumskih odžteta utjerano je ukupno samo 508 for. 63 nč., od koje je avote po prilici trećina ubrana po reforentih prigodom razpvava. Proti žiteljem iz područja razvojačene krajinej stiglo je ukupno 2512 prijava. Od g. 1884. ostalo je nerazpravljeno 417 slučajeva. Do konca g. 1885. razpravljen je ukupno 2301 slučaj, a ostalo nerazpravljeno koncem posinea 628. Od ovih šumskih Šteta, unišlo je tečajem g. 1885,; za korist imovne občine križevačke 2103 f. 62 nč„; za korist erara pako 341 t 73 nč. Raznoliko. 2Bak vremena. Za netom popunjeno mjesto nadšumara ~ upravitelja gjnrgje vačke imovne občine ~ natjecalo se kako Čujemo ukupno 49 kandidata! Dašto, da je medju njima bilo vrlo čudnih svatova — h svijuh strana svieta. K ilustraciji urbarne imovno-ofoć. šumske uprave. Čitamo u izvješću o poslo vanj-u kr. podžupanije križevaeke za g. 1885. medju ostalim: „Občine svoje prinose za plaču šumara jako sporo pošiljaju podžupaniji, tako da šumar ostaje vjŠe mjesecib bez krajcare ^´ —- Doista zamamljivi odnošaji! — ´Nu neka se dotična gospoda Šumari tješe -— jer koliko znamo — jedva je igdje kod urb. občinske šumske uprave danas bolje, Pošumljenje krša u području riečke podžupanije. U svrhe Tinapređjenja pošumljenja tamošnjega ki´ša posadjeno je šumskih biljka u području obćinah Grobnik, Hreljin-Krašica, Kraljevica, Grižane-Belgrad. Bribir, Novi i Crkvenica: ruske vrbe 20.000, crne topole 9596, bagrena 16.750, crnoga bora 35.700, bieloga bora 6650, pajasena 240, murve 240 komada, ukupno dakle 89.176 komada. Hrastova žira posadjena su 32^/2 vagana, Površje time nasadjeno zauzimlje po prilici 56 jutara, koje se sbog toga samo po prilici naznačiti može, jer su takodjer popunjivani predjeli prijašnjih godina nasadjeni, kao i praznine, nalazeče se u branjevinah. Da se pako uzgoje Šumske biljke za buduče presadjivanje. posijano je u občinskih baščah sjemena: morskoga bora 15 kilogramah, crnoga bora 20, bieloga bora 5, bagrena 10, kopriviča 10, pajasena 2, murve 6, jabuka 5, te krušaka 2^J2 kilograma. Toli nasadi koli branjevine liepo su uzčuvane i uspjele. Za čuvanje nasada i branjevina u obćinah Novi, Crkvenica i Hreljin, namještena su tri nova lugara. Eadnje oko pošumljenja krša u Kranjskoj god, 1885. Vadimo iz djelca „Mittheilungen des krainisch-kustenlandischen Forstvereines" : G-odine 1885. zagajeno je na kranjskom krasu, ukupno 41-63 ha površine sa 630.000 biljka, dočim su kulture na površju od 79´05ha popravljene. Potrošeno je u to ime za biljke ukupno 409,50 f-, za presadjenje 1777.01 f. — za prenos biljka 85.58 1, za ogradjenje jedne branjevine 405 f, — za nadzor 130.05 f- iUti sveukupno 2807.14 f. Potrebne biljke dobavljene su iz c. kr, centralnoga biljevišta i razsadnika u Rosenbachu kraj Ljubljane. Troškovi uzdržanja ovoga razsadnika iznašahu g. 1885. ukupno 8793.87 f. — Uzgoj od hiljadu komada biljka stojaše poprečno 21 novč. Lanjske se godine prodalo ukupno iz ovoga razsadnika 989 hiljada smreka i 248 hiljada ariševih biljka za svotu od 2476.10 f. — a osim toga se jožte bezplatno iz.*^ alo ,1,268 hiljada raznih čamovih i 442 hiljade liatača biljka, te hiljado vočaka — |