DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
~ 244 — 2a I´ruskii, laemora odmah i za Slavoniju nijerodavnim biti. Mislim, da neću krivo imati, ako rečem, da će siguruo 90^7^* slavonskih šumara samuom kazat: kud bi sreće, da mu mraz (jasenu) štogod nahuđiti može! B. Preveć dugo držanje visoke šume a predzabrani, usljed česa se, buduć da hrastovi sve to manje rode, jasenje tako podigne, da i ono malo iznikavšeg hrastika pogiiši, a nakon što se je šuma posjekla, mlado jasenje nmjetni odgoj veoma otegoti. S toga ja predlažem: a) da svinje i za vrieme zagajivanja i to od poh>vice srpnja pa do konca rujna u zabranu puštamo, da se vlažno tlo proruje i ponešto posuši, kako bi za klicavost sposobnije bilo i da se padši žir neizgubi u travi, koja ga prieči, da zahvati korjen, što je takodjer uzrokom, da od onoliko padšega žira jedva 2070 uznikne. - Gosp. kritičar usuprot misli, da će iTgon svinja biti od štete, jer da će rovanjem uništiti jur iznikle hrastove biljke, — Ja mislim, da bi taj rov baš pomogao mladim hrastićem, te bi bio sličan baštovanskom okopu. Da se je rovanjem tlo osušiti dalo, nebi možda mnogi te mnogi hrastić pao žrtvom vlage. U srezu Paovo mogao sam vidjeti, gdje se pod pripekom srpanjske i kolovožke žege mlade hrastove biljke u prevlažnom tlu skuhaju i ginu. Da svinje nisu baš tako opasne, može se g. kritičar osvjedočiti u posijanih zabranah, gdje su baš svinjska rovišta, zatim kohiici (putevi) najprije i najgušće hrastovinom ponikli. b) d^i jasenovina nepreotme sasvim maha, predložio sam nadalje, da zagajivanje netraje dulje od tri godine, dočim g. kritičar zahtieva pet godina, imajuć dakako svedjer čiste brodske hrastike pred očima, što mu i ja donekle potvrđjujem. Nu ja bih ga zamolio, neka ode vidjeti 10 godina zagajeni Tikar i Boijkovo, pa će naći, da se je uzprkos tomu, što Tikar ima 50 hrastova na jutro, miada jasenovina 3—4 metra visoko i tako gusto digla, da se nije moći maknuti. Srezovi pod IIL navedeni obrastu usuprot, nebuđe li pašarina samo za jednu godinu uporabljivana, tako jasenjem, da ib nit treba — nit koristi više zagajivati. c) zahtievam ja, da se iste godine, kad se srez zagaji, jasenovi izsjeku. G. kritičar odvraća mi na to, da se je to i dosad radilo, pri čem je opet nešto uztvrdio, što stoji u oprieci sa istinom, izuzam nekoliko imovinskih srezova, gdje je jasenovina itd. pravoužitnikom za gorivo dana."^ 0. Kao treći uzrok odnosno pogriešku naveo sam ja naše drvoprodajne ugovore, u kojih se je propustilo izrično navesti, da se do konca ožujka i sve ostale vrsti drvlja posjeku, a ne da jasenje po 1—2 godine lia goloj sječini poput sjemenjaka u vis strši. ~ G. kritičar veli na to, da se je moj predlog i dosad obdržavao, pa da nije ništa novog; na što mu ja vraćam, neka se sprodje u lipnju ili srpnju šumom od Županje do Morovića, neka prije vidi, pa onda neka štogod tvrdi. * Ivod te tolike spočituje mi g. kritiSar, ck sam m-nz „prebiranje" diljem oiele razprave nekorekfim upotrebljavao, -^ doČim u cieloj mojoj raspravi rieč „prebiranje´´ nije baš nijedanput spomentitai |