DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 39 <-- 39 --> PDF |
279 — . b) upitni žitelji ima|^ffWp!>pićiati po obć. poglavarstvu, i to popisi uz uaruSaj do tičnoga broja koza, za koji je dozvola držanja izdana u točnoj evidenciji voditij c) imadu se po obc. poglavarstvu točno izlučiti i opredieliti putevi i pašnjaci na koje smiju oni žitelji, koji su upitnu dozvolu zadobili, svoje koze na pašu tjerati. , Ad III. U prjmorskili krajevib obstoji još uviek taj protuzakoniti običaj, da pučanstvo po državnih i imovinskih šamah i pašnjacih panjeve krči i žilje preostaloga grmlja izkapa i u glavna mjesta na prodaju donaša, odnosno granje sječe i budi na mjestu budi kod kuće marvi za hranu daje, paČe i za zimu spravlja, kojim se bezobzirnim načinom nemanje Šume uništavaju i gore pretvaraju u kras i vrlet, imali bi se upitni običaji bezuvjetno zabraniti, a prekršaji neumoljivom strogosču kazniti, imenito svi na taj način dobiveni proizvodi u svakom slučaju zaplieniti, Nu prije no Što se u nazočnom predmetu^ konačna odluka izda, želi kr. zemalj. vlada za unut. poslove takodjer saznati muienje kulturnih odbora, koji se od istih obzirom na pojedine točke gornjega obrazloženja i uvaženjem vladajučih lokalnih običaja i odnošaja žiteljstva, putem kr, kot. ureda zatražiti i ovamo svestrano obrazloženim izvješčem toga na pr. meritornoga riešenja radi predložiti ima. Razumije se samo po sebi, da se upitne odredbe nemogu odnositi na obsolutno krasko područje, u kojem kr, nadzorniČtvo za poŠumljenje krasa prema svojem vlastitom djelokrugu upravu vodi. Hrvatski zakon za kras. Čitamo u „Oesterreichische Forst-Zeitung" da vis. kr. zem. vlada več u najbližje doba kani saboru predložiti osnovu zakona odnosečega se na osjeguranje šumarstva u kraških stranah, dapače da je od strane kr. šumarskoga nadzorničtva ju ^ odnosna osnova i dovršena. Mi držimo, da bi i to dovoljno bilo, da se u obćem šumskom zakonu uvrste tomu shodne posebne, ustanove. U ostalom preotimanju krša u nas nije ni danas razlog pomanjkanje zakonskih ustanova, več neprovadjanje istih Lovstvo. Ulovio pet vukova. Pastir Josip Krznarić iz Hreliča (kr. podžup. zagreb.) nabasao je dne 22., travnja na vučju jamu, u Šumi zagreb. nadbiskupskupra sjeminišta, sa pet mladih vukova. Isti su nabavljeni za narodni zooložki muzej u Zagrebu. Lov na jelene, „Si-iem. Hrvat" javlja: Koncem travnja vidjalo se jednoga dana u vinogradih sela Vere G velikih jelena. Seljaci koji se u vinogradih radili, čim opaziše izdašnu lovinu, zatjeraše jelene u obližnju baru. Tu se jeleni u šašu i trski zapleše i u blato zagreznuše, da su dvojicu nadošavši seljaci motikama i ćulama utukli, jednoga živoga uhvatili, a tri jelena sretno su umakla krutoj sudbini svojih drugova. Jeleni mora da su se iz Fruške gore doklatili u Veru, seljaci nepojme kolika je šteta baŠ u ovo doba godine učinjena obzirom na razplod plemenite te divljači. Stvar je prijavljena političkoj oblasti. Sa lovišta grofa Bombelesa. Godine 1885./86. ubijeno je na lovištih gospoštije -^n-unhof i Komar kraj Varaždina ukupno 1 lanjac, 6 srnjaka, B.4:40 zečeva, 81 kunič, 4.178 gnjetia, 5 Iještarka, 4.106 jarebica, ISl prepelica, 59 pataka, 104 šumskih i ^ ntske šljuke, i 10 komada ine divljači, ukupno dakle 12.124 komada koristne wljačine; zatim 18 lisica, 3 divlja mačka, 2 kune, 61 iltisa, 543 lasica, 12 orla, 193 kobca, 214 sova, 194 u išara, 276 svraka, 580 vrana ili ukupno 2.086 komada s etne zvjeradi. Sveukupno dakle ubijeno je rečene lovne godine na tamošnjih lovištih 14.210 komada. Knjižtvo. G-lasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva, od kojega je koncem travnja uaa o broj 1-3 sačinjavajuči liepo djelo od 144 strane u velikoj osmini, uz sliedeći |