DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-— 274 — Duljina se va^đa na najkraćoj strani mjeri, debljina na najužjoj strani jednoga obijuh pročelja, pri čemu se oae dtižice, koje u sredini duljine propisanu minimalnu širinu imadu, još i onda pribrajaju dužicam odnosne kategorije, ako bi na užjem pročelju bile za dvie crte užje. Vodom tocilane dtižice dužan je kupac samo onda primiti, ako je prodavaoc prodaju tocilane i^obe naročito pogodio. Nepodpuno izrađjene dužice može proda^aoc samo tako dugo popravljati, dok je roba na njegovom tovaristu, odnosno prije nego li je formalno preuzeće od strane kupca uzslieđilo. Ako izmedju kupca i prodavaoca prigodom pogodbe za robu „merce in moute" nije naročito ugovoreno, u kojih postotnih razmjerih, pojedine kategorije dimenzija u sveukupnoj gromadi, odnosno postotak dobrog škarta svake pojedine dimenzionalne kategorije, stanoviti postotak premašiti nesmije, slobodno je prodavaocu, u prvom slučaju — u ukupnoj gromadi prodane robe, lifrovati u povoljnom razmjerju i povoljnim postotkom dobrog škarta pojedine dimenzionalne kategorije. Ako bje ugovorena samo ciena za robu stanovite njeke poprečne širine, bez da bje ipak naročito ugovoreno, da dtižice i u istinu tu poprečnu širinu imati moraju, to prodavalac smije eventualni manjak širine nadoknaditi bud lifrovanjem porazmjei-no´većeg broja dtižica, ali slobodno mu je pri tom zahtievati i to, da se taj manjak porazmjernim odbitkom od ugovorene ciene izravna. Imade li pako roba usuprot višak u širini, to je kupac dužan, za to primjereno povisiti eienu, ili se pako mora lifrovanjem razmjerno manjeg broja dtižica zadovoljiti. Ako li je pako utanačeno, da dužice stanovitu njeku poprečnu debljinu i u istinu imati moraju, tad se samo sobom razumjeva, da je prodavaoc dužan toj pogodbi u podpunoj mjeri udovoljiti, niti može u takovom slučaju za eventualni koji višak u širini dtižicah ma kakovu odštetu od kupca tražiti. Kad usljed manjkavog škartiranja od strane prodavaoca, u njekoj na ime „merce in monte" prodanoj robi, škarta ili manje valjane robe nebi bilo više no 5*^/0 ukupne robe, to kupac neima pravo, da robu odbije, ali mu zato ipak pripada pravo porazmjerne odštete. Poprečna se širina tako iz ukupne prodane količine ustanovljuje, da svaka stranka imade pravo, jednako množtvo dtižica označiti, koje se moraju tada izmjeriti, a tako dobiveni poprečni iznos mjerodavan je onda po obje stranke. Trošak škartiranja na mjestu predaje nosi prodavaoc, osim ako se radilo 0 prodaji „monte vergine", Ciena dužica računa se po hiljadu komada, uzimajuć za temelj t. zv. normalnu dužicu t. j . điižicu, koja je 36 parižkib palaca duga, 1 par. palac debela i 4 do 6 par. palaca široka. Ostale se dimenzionaine kategorije vazda na ovu normalnu kategoriju reduciraju. Moći je medjutlm i za svaku dimenziju napose ugovoriti cienu, Ciena vriedi u pravilu neto kasa u austr. vriednosti, za dtižice na tovaristu. |