DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 31     <-- 31 -->        PDF

~ 271 ~


meti´a iir^teniija, te otitlu ji^lno^iaMuii! kuciiiijeui na IIMIDOJ ^hani o*^ulc. (),L´)i]j(-´fto r.f^
drvo daje i;<:vr^tu(» kaJati, le yo i/ (i)e^a [iinuvadja Miio^radur.^ko kolje (do


10.000 komada na 1 rali). Kto .^o tako ])()stii|´a sa .slabijim dr\ljom i urananiL
koje se sve moiaju vaijaiio osnažiti Kora se suši Jiu^kkadalU tin stofec ii
ediiouie štaglju.
Godine I8S4-. dobljeno je tak(* na jednoj rab" lirastika lUme t centi kore,
u vriednosti od too for. Pnhud bio bi još i veći bio, da u sastojim nije bilo
briestića i bukvića inujei^amb.


Sječa, guleuje i prevoz kore stojuše 1)8 for.
Godine ISBf). došla je ćistija šuma na red sječe, a i težaci — obični
Zagorci — bijahu jur uvježbaniji u poslu, te s tog´a troškovi sauKt ´M\ fov. iznašahu,
dobilo se pako 140 met. centi kore, u vriednosti od 500 for., a uz to
naravno još i vriednost/ oguljenoga drva.
Stroinlje na sječini od g. 1884. već je danas do 2 m. visoka, snažno, a
imade do 10 kboja na jednom panju,
U 5. se godini šuniia cisti, tako da se na panju po 2 najviše 3 izboja
ostavljaju, dočim se ostali izboji za vinogradarsko kolje upotriebljuju.
Sječina g. 1885. imade poprečno ] m. visoke izboje. Dobava i izradba
kore stojaše g. 1886. samo još 85 for. po rali, prihod na. kori ostao je isti,
kao i g. 1885,
Priredjenje vinogradarskoga kolj´a ^e plaća sa ^/^ novč. po komad, te je
radnik dužan kolac valjana izgladiti i na oba kraja zaoštriti.
Prema gornjem pokazuje nam se dakle čisti prihod šume po
rali i godini od 350—425 for.
Istina, da je tuj samo neznatni objekt proizvađjanja, te da je izvoz do
zagrebačke tvornice koža, neznatan, nu uzprkos s\´ega toga, nara gore spomenuti
brojevi najjasnije dokazuju, da bi bilo svakako uputno, da se započma u nas
sustavni pokusi u tom pravcu, te bi po našem mnienju, te" pokušaje mogao
najbolje koji od profesora na kr. šumarskom učilištu stranom
u zavodskoj šumi provadjati al naročito i rukovoditi, jer ma sve
da nam gori rečeno — nastavljeno pitanje — vrlo povoljan odgovor daje, to je
ipak od najveće važnosti, da se pokušaji ti nastave, a postignuti resultati objelodanjuju,
(iočini i mi dieHmo u tom pogledu podpuno nazore ravnatelja g. J.
Weselj-a, koje je ivSti god. ]877,, prigodom spomenute ^.lavne skupštine našega
družLva podkriepio izjavom: „guk^nje hra.stove kore moglo bi u HrvatskojSla\´oniji biti jedan od najizdašnijih i luijholjih proizvoda", jer da je tomu u
istinu tako, dokazuju nam medju iniu; i gore iztaknute činjenice,


" U Z ag r e b u, mjeseca svibnja 1886.