DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~ 271 ~ meti´a drvo daje i;<:vr^tu(» kaJati, le yo i/ (i)e^a [iinuvadja Miio^radur.^ko kolje (do 10.000 komada na 1 rali). Kto .^o tako ])()stii|´a sa .slabijim dr\ljom i urananiL koje se sve moiaju vaijaiio osnažiti Kora se suši Jiu^kkadalU tin stofec ii ediiouie štaglju. Godine I8S4-. dobljeno je tak(* na jednoj rab" lirastika lUme t centi kore, u vriednosti od too for. Pnhud bio bi još i veći bio, da u sastojim nije bilo briestića i bukvića inujei^amb. Sječa, guleuje i prevoz kore stojuše 1)8 for. Godine ISBf). došla je ćistija šuma na red sječe, a i težaci — obični Zagorci — bijahu jur uvježbaniji u poslu, te s tog´a troškovi sauKt ´M\ fov. iznašahu, dobilo se pako 140 met. centi kore, u vriednosti od 500 for., a uz to naravno još i vriednost/ oguljenoga drva. Stroinlje na sječini od g. 1884. već je danas do 2 m. visoka, snažno, a imade do 10 kboja na jednom panju, U 5. se godini šuniia cisti, tako da se na panju po 2 najviše 3 izboja ostavljaju, dočim se ostali izboji za vinogradarsko kolje upotriebljuju. Sječina g. 1885. imade poprečno ] m. visoke izboje. Dobava i izradba kore stojaše g. 1886. samo još 85 for. po rali, prihod na. kori ostao je isti, kao i g. 1885, Priredjenje vinogradarskoga kolj´a ^e plaća sa ^/^ novč. po komad, te je radnik dužan kolac valjana izgladiti i na oba kraja zaoštriti. Prema gornjem pokazuje nam se dakle čisti prihod šume po rali i godini od 350—425 for. Istina, da je tuj samo neznatni objekt proizvađjanja, te da je izvoz do zagrebačke tvornice koža, neznatan, nu uzprkos s\´ega toga, nara gore spomenuti brojevi najjasnije dokazuju, da bi bilo svakako uputno, da se započma u nas sustavni pokusi u tom pravcu, te bi po našem mnienju, te" pokušaje mogao najbolje koji od profesora na kr. šumarskom učilištu stranom u zavodskoj šumi provadjati al naročito i rukovoditi, jer ma sve da nam gori rečeno — nastavljeno pitanje — vrlo povoljan odgovor daje, to je ipak od najveće važnosti, da se pokušaji ti nastave, a postignuti resultati objelodanjuju, (iočini i mi dieHmo u tom pogledu podpuno nazore ravnatelja g. J. Weselj-a, koje je ivSti god. ]877,, prigodom spomenute ^.lavne skupštine našega družLva podkriepio izjavom: „guk^nje hra.stove kore moglo bi u HrvatskojSla\´oniji biti jedan od najizdašnijih i luijholjih proizvoda", jer da je tomu u istinu tako, dokazuju nam medju iniu; i gore iztaknute činjenice, " U Z ag r e b u, mjeseca svibnja 1886. |