DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 270 ~ tomu potrebno praktično i:^knstvo pribaviti nio^´a, dočim jun o])ct „Snuiavski list" po.Lije najIjepAi sgoda, da vidjeno i naučeno svrsi shodno objelodane, jer kao ^to .-.vaka ri/nia nije za svaku nogu, tako nije ni u šumarstvu svaka zasada, dnii^dje opravdana, u nas umjestna, ako ju odnosajern primjereno nemodifiriramo. — Prije pako, nego li to možemo, nije do^()ljno samo biti vrstnim stnicaroin, već treba ])0znavati i uaroii i njegove potrebe, a treba naročito i izkustva. Zaureb, lo. svihnja I8H(>, J. Ettinger. Izplaćuju li se šume guljače u Hrvatskoj. Va/nost i korist, uzgajanja suma goljača, već je opetovano bila predmetom razprave u ovom listu.* — Akojtrem se već nmogo govorilo i pisalo ob ovom načinu izcrpljivanja nuzužitaka hrastovih suma, i ako])rem se je glavna skupština lirvalsko-slavonskoga šumarskoga druztva, obdrzana u Sisku U, listo])ada 1877 svom odbicnijšću izjavila, (ka so imade uvesti gulenje hrastove kore, nije ovo zanitnanje moglo o se naročito i našim maloposjednikom i obćioam, a učinjeni su u tom pogleda već i s više strana pokusi, bez da se ipak do sada ta vrst šumskoga (trveća u nas udomiti mogla. Želeć, da se pitanje uzgoja šuma guljnća čim svestranije na ovom mjestu razpravi, želeć nadalje tema taj iznovice pokrenuti, mi ćemo u sliedećem sa- obćiti izvješće, što no nam ga glede toga prijateljski saobći vlastelin g. Žiga pl. Egersdoif´T, pogledom na uspjeh što ga ])ostiže za posliednjih godina na tom polju šumske privrede. Hrastići sto no ih vlastelinstvo „Prigorje´´ (odaljeno ´´74 sata od željezničke po-^taje Za])reš)ć) u svj-ho dobivanja hrasto\e kore /a trieslo, uporabljuje, imadjt jui´ starost od blizu HO godiun. Gospodarska o))hodnja utanačena je za builuće sa 15 godina. Oulenjem se započelo godine 1884. — retnajstgodišnja (jbhodiijn utanačena jo zato, za da se čim vriednija k(tra dobije, ^to kod starijih sasfojiitu nebi bilo moguće. Sjeća i gulenje oliavljaše se tečajem mjeseca travnja — za kolanja soka Hrastići so pri tou) što mo^-uće bliže zemlji odsjeku (pila se nesnuje uporabljivati, jer se njom panjevi odviše lahko ozlediti mogu, čim se i (i]»et izbojna snaga istih slabi). Odsječena se stabalca onda režu u dva ^ Vidi j^Kumartiki list" godine 1878. strana 31,, godine t879„ f^imnn 65., zaUra godine 1880. stiana 14., godine I88r). atrgna 5. i slledeće. |
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~ 271 ~ meti´a drvo daje i;<:vr^tu(» kaJati, le yo i/ (i)e^a [iinuvadja Miio^radur.^ko kolje (do 10.000 komada na 1 rali). Kto .^o tako ])()stii|´a sa .slabijim dr\ljom i urananiL koje se sve moiaju vaijaiio osnažiti Kora se suši Jiu^kkadalU tin stofec ii ediiouie štaglju. Godine I8S4-. dobljeno je tak(* na jednoj rab" lirastika lUme t centi kore, u vriednosti od too for. Pnhud bio bi još i veći bio, da u sastojim nije bilo briestića i bukvića inujei^amb. Sječa, guleuje i prevoz kore stojuše 1)8 for. Godine ISBf). došla je ćistija šuma na red sječe, a i težaci — obični Zagorci — bijahu jur uvježbaniji u poslu, te s tog´a troškovi sauKt ´M\ fov. iznašahu, dobilo se pako 140 met. centi kore, u vriednosti od 500 for., a uz to naravno još i vriednost/ oguljenoga drva. Stroinlje na sječini od g. 1884. već je danas do 2 m. visoka, snažno, a imade do 10 kboja na jednom panju, U 5. se godini šuniia cisti, tako da se na panju po 2 najviše 3 izboja ostavljaju, dočim se ostali izboji za vinogradarsko kolje upotriebljuju. Sječina g. 1885. imade poprečno ] m. visoke izboje. Dobava i izradba kore stojaše g. 1886. samo još 85 for. po rali, prihod na. kori ostao je isti, kao i g. 1885, Priredjenje vinogradarskoga kolj´a ^e plaća sa ^/^ novč. po komad, te je radnik dužan kolac valjana izgladiti i na oba kraja zaoštriti. Prema gornjem pokazuje nam se dakle čisti prihod šume po rali i godini od 350—425 for. Istina, da je tuj samo neznatni objekt proizvađjanja, te da je izvoz do zagrebačke tvornice koža, neznatan, nu uzprkos s\´ega toga, nara gore spomenuti brojevi najjasnije dokazuju, da bi bilo svakako uputno, da se započma u nas sustavni pokusi u tom pravcu, te bi po našem mnienju, te" pokušaje mogao najbolje koji od profesora na kr. šumarskom učilištu stranom u zavodskoj šumi provadjati al naročito i rukovoditi, jer ma sve da nam gori rečeno — nastavljeno pitanje — vrlo povoljan odgovor daje, to je ipak od najveće važnosti, da se pokušaji ti nastave, a postignuti resultati objelodanjuju, (iočini i mi dieHmo u tom pogledu podpuno nazore ravnatelja g. J. Weselj-a, koje je ivSti god. ]877,, prigodom spomenute ^.lavne skupštine našega družLva podkriepio izjavom: „guk^nje hra.stove kore moglo bi u HrvatskojSla\´oniji biti jedan od najizdašnijih i luijholjih proizvoda", jer da je tomu u istinu tako, dokazuju nam medju iniu; i gore iztaknute činjenice, " U Z ag r e b u, mjeseca svibnja 1886. |