DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 270 ~
tomu potrebno praktično i:^knstvo pribaviti nio^´a, dočim jun o])ct „Snuiavski
list" po.Lije najIjepAi sgoda, da vidjeno i naučeno svrsi shodno objelodane,
jer kao ^to .-.vaka ri/nia nije za svaku nogu, tako nije ni u šumarstvu svaka
zasada, dnii^dje opravdana, u nas umjestna, ako ju odnosajern primjereno nemodifiriramo.
— Prije pako, nego li to možemo, nije do^()ljno samo biti vrstnim
stnicaroin, već treba ])0znavati i uaroii i njegove potrebe, a treba naročito i
izkustva.


Zaureb, lo. svihnja I8H(>, J. Ettinger.


Izplaćuju li se šume guljače u Hrvatskoj.


Va/nost i korist, uzgajanja suma goljača, već je opetovano bila predmetom
razprave u ovom listu.* — Akojtrem se već nmogo govorilo i pisalo ob ovom
načinu izcrpljivanja nuzužitaka hrastovih suma, i ako])rem se je glavna skupština
lirvalsko-slavonskoga šumarskoga druztva, obdrzana u Sisku U, listo])ada
1877 svom odbicnijšću izjavila, (ka so imade uvesti gulenje hrastove kore, nije
ovo zanitnanje moglo oTTzgajanje sitnih hrastovili snma u svrhe proizvodnje kore za trieslo, preporučivaše
se naročito i našim maloposjednikom i obćioam, a učinjeni su u tom pogleda
već i s više strana pokusi, bez da se ipak do sada ta vrst šumskoga (trveća
u nas udomiti mogla.


Želeć, da se pitanje uzgoja šuma guljnća čim svestranije na ovom mjestu
razpravi, želeć nadalje tema taj iznovice pokrenuti, mi ćemo u sliedećem sa-
obćiti izvješće, što no nam ga glede toga prijateljski saobći vlastelin g. Žiga
pl. Egersdoif´T, pogledom na uspjeh što ga ])ostiže za posliednjih godina
na tom polju šumske privrede.


Hrastići sto no ih vlastelinstvo „Prigorje´´ (odaljeno ´´74 sata od željezničke
po-^taje Za])reš)ć) u svj-ho dobivanja hrasto\e kore /a trieslo, uporabljuje,
imadjt jui´ starost od blizu HO godiun. Gospodarska o))hodnja utanačena je za
builuće sa 15 godina. Oulenjem se započelo godine 1884. — retnajstgodišnja
(jbhodiijn utanačena jo zato, za da se čim vriednija k(tra dobije, ^to kod starijih
sasfojiitu nebi bilo moguće. Sjeća i gulenje oliavljaše se tečajem mjeseca travnja


— za kolanja soka Hrastići so pri tou) što mo^-uće bliže zemlji odsjeku (pila
se nesnuje uporabljivati, jer se njom panjevi odviše lahko ozlediti mogu, čim
se i (i]»et izbojna snaga istih slabi). Odsječena se stabalca onda režu u dva
^ Vidi j^Kumartiki list" godine 1878. strana 31,, godine t879„ f^imnn 65.,
zaUra godine 1880. stiana 14., godine I88r). atrgna 5. i slledeće.