DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— /2f>7 — Za svaku štetu, koja je pit živini počinjena, jaraci vlnstnik 2a odštetu, i (() (iapače i onda, ako iim je živina bila ;^ajedno H dragom u jednu stoku uz jednoga pastira sjedinjena. Ako li se nemože ustanoviti, kod ovako u jednu stoku sjedinjene mavve, čija li je marva štetu počinila, to onda svi vlastnici u stoci sjedinjene marve uzajamno jamce oštećeniku za odštetu. Kao što kod svakoga inoga šumskoga kvara, tako imade lugar i u gon spomenutih slučajevih, točno bilježiti u svojoj službenoj knjizi, sve sto se na pronađjeni slučaj šumskoga kvara odnosi, imajuć vazda u pameti, da će možda morat istinitost svojih izjava pozivom na svoju službovnu zakletvu ili dapače i posebnom prisegom podkriepiti. Zašto se obćine zagajenju šuma toli opiru? Tko je imao priliku sa našim seljačkim narodom češće u dodir doći, taj kmi bi ga upitao, zašto se izsječene šume u braajevinu ne stave, dobio bi obično za odgovor: „a kamo bi onda marvu u pašu gonili?" Promotrimo li gospodarske ođnošaje seoskoga pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji, morat ćemo pi^iznati, da nam kućno gospodarstvo najviše u stoki stoji, za kojom i seljak najviše teži da ju podigne, za da si koju forintu privriedi´ dok od poljskoga gospodarstva nemože ovako i onako ništa zaslužiti, jer mu od priroda neostane obično niti ono, što za kućnu porabu sam treba, a kamo li da šta unovči. ^ Ako li se kod tih okolnostih još i šuma fu obćini ležeća) u zabranu stavi, karao seljak svoju marvu na pašu, brstenje i žirenje običaje tierati (osobito u proljeće kada mu krme nestane — što obično biva), onda ga doista sasma zataremo, pak koje čudo onda, ako se siromašak opire svakom zagajivanju šuma. Pa kako i nebi dok zna kakova će ga bieđa stići, ako mu raarva u zabranu zadje (što brez štete neće moći biti) te znajuć, da će globu imati platiti, pa napokon se morati i svoje stoke riešiti, jer kada ga nužda pritisne, te voli za svoju stoku i globu plaćati, nego da gleda kako mu ista od glada propada. Valjalo bi dakle, da se gledom na gospodarstvene odnošaje našega pučanstva, nastoji u obćinskih šumah, onako gospodariti, da bude šuma doista narodu u korist i podignuće blagostanja. U tu svrhu pako vriedilo bi po mome mnienju prije svega i to pravilo: da nastojimo upoznati najprije svoju kuću, pak onda tek tudju; pak bi naročito trebalo i to, da se i na kr. gospodarsko-šumarskom zavodu u Križevcih, (ma sve da se ondje pređavaju inače isti predmeti 0 šumskom gospodarstvu što i na drugih sličnih šumarskih zavodih) obraća što veća pozornost na posebne odnošaje gospodarenja našega pučanstva, te da se onda prama tome i šumsko |