DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 20     <-- 20 -->        PDF

^ 260 —


Time smo u cieiosti izcrpili članak g. A. Bedo-a, ob oi´gani^aciji šumarske


uprave u susjednoj Magjarskoj. Prispodobimo li pako, tuj rečeno sa u aašoj


doBioviiii vlad:\jiićimi obstojnostrni iia polja zemaljske šumarske uprave, to
, moramo žalibože konstatovati, da su naši susjedi´ i ´ u ´ tom pogleda kud i
kamo napredniji od luis.


Njihova je vrhovna šumarska uprava sustavno uredjena i centralizirana,,


oni imadu šumski zakon, odgovarajući i naroduim. odtiošajem i dubu vremena,


njihovo je sun}arsko redarstvo ui´edjeno, obiMnska šumarska uprava u rukuh je


države, a pod neposrednim nadzorom državnih organa i t. d. Kod nas pako,


izuzmemo li državnu šumarsku upravu, a nješto malo i upravu krajiških imovnih


obćina, vidimo podpun kaos, uprava bez sustava i uspjeha, protimba današnjemu


stanju šumarske znanosti i šumskoga gospodarstva u naprednih narodah. ´ ,Na


čemu napokon, da o tom ovdje još i dalje spominjemo, kad je to svakomu


misaonomu šumaru ovako i onako jur odavno zuano, i dok si iz prije rečenoga


svaki nas i onako sam odnosne zaključke stvoriti kadar.


U ostalom valjda če i nam Hrvatom jednom i na polju šumarskogospodarstvenom
sinuti sunce bolje budućnosti, jer ma sve da smo i do danas
jur premnogo našim nemarom na tom polju narodno-gospodarstvene djelatnosti
sagriešili na račun budućnosti, ono ipak još nije prekasno, da bar većemu
zlu nepredusretnemo, koje liepu našu zemlju, potraje li današnje šumarsko
gazđovanje ma bilo baš još i sauio koj decenij, bezuvjetno na najžalostniji način
stići mora.


Uzgoj eucalyptu8a.


Piše D, Stiasiijj vlast= šumarski pristav.


U brošuri „Culture de L´Eucaljptus a St. Paul-Trois Fontaines" čitamo
izvrstno opisani članak ob uzgoju eucaljptusa, na posjedu Trapistah u Sv.
Paulu, Trois Foutaines u močvarnih predjelih Eima. U toj knjižici opisuju nam


g. 6. M. A. Vallee i E. Meaume, sam postupak uzgajanja na sliedeći način:
, Za uzgoj eucaljptusa rabe se posebno zato priredjeni lonci ili sandučići,
koji se naptme i opet posebnom zato priredjenom zemljom, sastojećom se iz
smjese obične poljske i vrtljarske zemlje., kojoj se primjesa još u trulež prelazeći
gnoj. Na površini tako umjetno pripravljene zemlje, povuku se jedva vidljivi
potezi (koji moraju 6 centimetara udaljeni biti), u kojih se sjeme zasadi, koje
se, buduć da je vrlo maleno, samo sa tankons, naslagom zemlje pokriti ima.
Sijanje sjemena može se u veljači, ožujku ili u jeseni obaviti.


Da se tomu uzgoju uznujgne potrebito izparivanje i vlažnost uzdržati,
moraju ti lonci ili sandučići pokriveni biti slamnatim pokrovom ili daskom, dok
sjeme nikne, što medjutim već posije njekoliko dana sliedi. Isto se tako biljke




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 261 —


moraju kro?. 6 iiijeh-ecili od prekoiiijernogu korovlja tao što i prevelike suše


čuvati.


Ka(! su luiui biljke vee do na 1 ceiitiiuetar narasle., to jih treba presuditi


u i^ato priredjene četverokutiic kujco sa pronijemm od 20 ceiititnetara i isto


takovoui duhljiiiom, a k()jih Liliiio tako dugo ostatia. dok nibuio osvjedočeni,


da nian presadjivauje aii otvoreaonj fi^jestu neće naškoditi.


Mjesto louaca možemo takodjer rabili dugoljaste baiidu(Mće, širinom od
20 centimetra i duijiuoiu od 70 ceniiuietra, n kojih je do 4.0 takovih biljka
zasaditi moći. Ovi sandiićići moraju biti pi´()\idjeni uskom, za da jih radnici
mogu nositi. Po oba\l)eTiom pres´idjivauja moraju se biljke u prvoj godini bar
svakih osam dana zalievati.


Za da obaviuio presa´ljivanje biljka u pravoj dobi, moramo sjeme u
jeseni posijati, tiim dobivamo od G—8 mjesecih ^tare biljke. U dojdiH´em pro-
Ijecn pako nastaje tekar vrieme pravoga uzgajanja ove biline. Time pružamo
bilini više U´eniena da se ziiai priviknuti može. Ako li pako propustimo doba
proljeća, te obavimo li ovaj posao jeseni, tad je suvišno biline polievati. jer i
tako u oY(i doba većim dielom dosta vlage iz zraka dobivaju.


Presadjivanje biljka na otvorena mjesta pako obavlja se na sljedeći naćin:
Naprave se ponajprije duge jame (od 80 ceutim. dubljino i jednake širine) izbačena
zemlja baca se opet nutrag u jamu, a na tako dobi\euoj rahloj zemlji
naprave se onda jamice (od 25 centimetra dubljino i jednakoga promjera), a
u svaku takovu jamica stavi se po jodna (iz lonca ili sandučiću izvadjena)
bilina, pri tom nam valja ipak´ nastojati, da na sićušnih žilicah bilja što više
zendje uzdržimo. Kad stavismo bilinu u takovu jamicu, to ju moramo malo
iužje od površine tla dr>aati, cim dobivamo oko svake biline zaljevak, u
kojem se voda kod polievanja /aus(avlja. U drugoj ipak godini moramo taj
zalievak zemljom izpuniti te površinu izravnati.


Trapisti uzeše eukaljptu^e prcsadjivati u prvoj godiid vsamo na jedan
metar ndaljenosti na sve strane, ali to ih već posije g(Klinu danu prisili polovini
biljka opet izvaditi, jer su se već za to kratko vrieme jedna druge
ki-ošnjom doticale, i s toga su od to doba ostavili prostor izmedju jedne i
druge biline od 2 metra.


Prvih dvijuh godina mora ^e cesto puta okolo bilina (u obsegu od 50 do
f^o ceutim) korov odstraniti, za da zrak i voda s korienjem bdine lahko u doticaj
dodju. ćim se rast biline pos})je^n\a-


Na mjestih, gdje jaki vjoirovi propuhavaju, preporuča se biline osobito u
prvoj godini (u zind) ^huimnilm pokrovoni pi^krivati, ili pako, da se na sjevernoj
^irani daske ])onietnvaju.


Vode nn)gu oucal.vptUbU naškoditi, ho se ipak lahko time prepriećiti
^´lože. iiko 80 napra\e maleni otivodni jarci, kojimi voda laliko odticati može.


Ova vrst drveća neniože strogu zimu podnašati, s toiia uzgajanje nemože
naproflovati u takovilt pi´cdjelih. f^´dje kroz više dana zima 5*"* do 8^ izpođ ništice
uztraje.




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 22     <-- 22 -->        PDF

262
Da ova vrst drveća u rastu bujno napreduje, pokazuje nara primjer uzgajaoja
kod Trapistab g. 1875., g´dje su 8, travnja g- 1879., dakle posije 4
godiua dobili, rujti-eć u visini od 1 met. i 50 centimetra sljedeće promjere:


30 % 30%, 49 %, 15 ´U \
20-, 30 , 28>. 21 Ti i
31 , 30 , 23 „ 14 popriecao 27 centim.


X> ´´ .


28 50 „, 22 jj 27


"


26 « 20 , 28 ´ „ 20


» )


uz visine od:


8,50 ni . 6.00 HL 7.00 in. 6.00 m.


7.00 „ 7.00 r, 10-00 „ 1 Loo j5 popriećno 8 metara
8-00 ,, 11.00 „ 7-00 „ —
Eucalvptiis globulus pako, koji je god. 1872., dakle 3 godine prije zasijan,


dao je 8. travnja 1879- sljedeće promjere i visine:
7d % promjer i 13.5o met. visina debljevine
B7 „ ´ „ i 11.50 „ „ ,,.»,.
62-- „ . i 11.50 „ , „ «^ ^ ´
86 j, w i 15.00 ^ .- „ ^, 7,, , :


´ 87 ,. >, " i 16.00 . „ „ „
75 %^ pn^mjer i 13.5o met. visina debljevine popriećno.
Iz ta dva primjera vidimo, da nam je „eucaijptus globulus" u Europi
jedino drvo, koje u 8 godinah promjer od 90 centimetra uz visinu
od 16 metara dostići može.
Uporaba eucalvptusa u trgovini znamenita je. Osim svakovrstnih kvasina,
koje dobivamo iz lista, daju nam stabla još i njeku vrst smole (jednostavnim
nabušenjem kore) poznate i u trgovini p. i. „kinezka gumija".. Sastavina ova
zadobije kod sguštenja crvenu boja. glasom i;^jave Waite--a može se iz jednoga
stabla do 60 litara takove smole zadobiti.
Uzprkos što rast ovoga vriednoga stabla brzo napreduje, nesmijemo ipak
misliti, da su mn vlakanca mekana i puna vode, tako je na pr. i/sušeno
deblo jednoga u Italiji rastućega, eucalvptus globulusa imalo cielora duljinom
promjera specifičnu težinu od 0´836, a stablo imalo je starost samo od 8 godina.
Znamo pako, da hrastovina t. j . najteža vrst hrasta naime „božikovina"
(Qner€us ilex) samo specifičnu težinu od 1 MKSS imade, brast cer (Quercus
cerris)..pako, kao najlaglji samo 0´753, popriećno stoji specifična težina u Italiji
rastućih hrastova na 0´852; iz toga sliedi da je specifična težina „eucalvptus
globulusa" skoro jednaka sa većim djelom .svakovrstnih hrastova.
Inaće je eucalyj)tusovo drvo u njegovoj pravoj domovini — Australiji -.dosta
tvrdo i oporno drvo, tako da se i u brodogr;idnji uporahljuje.
Kora eucalvptusa sadržaje mnogo trieslovinc, koja se u strojbarstvu rabi.
Trieslovina se ta lahko dobije, jer Sčima od sebe od drveća odpada.




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Y)n\:Ji\ \y> * j^ ´ ,5iMj(´aly])fi!s ?UHV´-^"*laim;{" koja iiio?;e jo^ i po 8]Vv«rnih
l;j´ajr\il! Italiji; fk*"! /inu-´ (M1 TJ iio IT)´^ izpod nisiirBi uu[trH(l()vati, ie su {/okusi
kod Tf´apis^´ili i .; (i/uoj\´i!i (f\(^ \rs(i la-mjoii \m kraj svo [)0!Ji]ijc i nastojanja
oko u/i;oja, ipak im nije iio´o u okolici Hiina u/^oj /a rukom, ;^to pripisuju
lamo se iiaia/croj tankoj nasiu.,iii /enilje ydrd\i(´o


Svrsujuć ovim — su/Mijom i ra^novrstnooi upcn´alfom toga velevriednogu
ilrveia. napomenut mi je na koncu jos, T)e))i li lulo vrio^luo i u uasoj domovini
8 uzgojem te vrsti drveća pokuse praviti? ^
^^


U Be^´težu, dne 10. ožujka 168G.


K pitanju naobrazbe pomoćnoga i čuvarskoga osoblja. ´M^


V-


Pitaaje, kako iujade lii;^´ar postupati, kad mu je uliititi koju
okolnu vrlo je \azno, a ne munje važno je i pitanje, koju osobu je lugar u
obce \lastan uiutiti iiiti uaj)siti?


Obobe, koje nisu liigaiu poznate, imade uhititi; i to ne samo
onda, kad jib ua marnom einu zatece, već takodjer i u onom slučaju, ako li i
samo opravdana sumnja postoji, da dotićnik takoNo djelo počinio. Pod poznatom
osobom pako razumjevaju se samo one osobe, kojih staii, kuću i ime sigurno
znamo.


Nasuprot se pako ])oznate osobe, uobće samo kad su zatečene
na ,-;amo3n r i n u oiifla iuiadu uapsiti, ako se higaru su]»rotstave, ako ga
P´fi^rdjuju ili pare kad l)i se nanj posla\ile ili navalile silom; nadalje, ako nebi
f:Nk{>\e os(tbe iutale btalno,´^a ol?itali^ta (potepu.-i, IniidraM´i* ili kad bi ^teta
^rlo znatna biku odnosno dn je oštećenje tizslieililo osobitom zlobom ili pakošću.


Lugar mwž(; uhićenika takodjer i ve/aH, ako li je predmnjevati aioći, da
će i--ti nastojati (h silomice uskori.
Ubićenik se bez svak*:-odvlake imade ili neposredno ili pako putem predpostuvljeuoga
]*reilali na.db´Ziiomu sudu, posto zakon lugarskomu i ćuvarskomu


^-Koliko imiii je jioziuitn iu´´lnjeiii bU u tom pogledu u nas, toli n Prinioiju,
K,»o i Posavini, u novije kao i prij isnjo doba razni pokutujij koji ipak svi ostabe l)ez
ii^i´jclja,


´´´´"´´ P. )i. ´/. \ I)ojko\-ić objelodanio je lanjske G:odiue n fjvezka VI., TII., VIII.
5 lA 0. I. pod tiu! nublovoni niz elmiak^i, koje Je ipak l(io ziiprieT-en irastaviti, i s toga
"´UucIsTrio !i intt´ff´su sivjiri. ^mnl W j´.r´:pra\´iee na (^´/nelj´u poznuto^a djelcu: ^Schut^´!
i´i´^l Uiit-TMiOil-iur il-i^ For^t-ijn-l Jn-ib*«´´^""^^^" voa J^sepk We8Selly --tto ao
ć ´ g IH.Si, t/-].ij´) rinJuju ausfrijbkc SJi)a-))-sko ilra/tvo. })iistaviti. Uredništvo.