DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 260 — Time smo u cieiosti izcrpili članak g. A. Bedo-a, ob oi´gani^aciji šumarske uprave u susjednoj Magjarskoj. Prispodobimo li pako, tuj rečeno sa u aašoj doBioviiii vlad:\jiićimi obstojnostrni iia polja zemaljske šumarske uprave, to , moramo žalibože konstatovati, da su naši susjedi´ i ´ u ´ tom pogleda kud i kamo napredniji od luis. Njihova je vrhovna šumarska uprava sustavno uredjena i centralizirana,, oni imadu šumski zakon, odgovarajući i naroduim. odtiošajem i dubu vremena, njihovo je sun}arsko redarstvo ui´edjeno, obiMnska šumarska uprava u rukuh je države, a pod neposrednim nadzorom državnih organa i t. d. Kod nas pako, izuzmemo li državnu šumarsku upravu, a nješto malo i upravu krajiških imovnih obćina, vidimo podpun kaos, uprava bez sustava i uspjeha, protimba današnjemu stanju šumarske znanosti i šumskoga gospodarstva u naprednih narodah. ´ ,Na čemu napokon, da o tom ovdje još i dalje spominjemo, kad je to svakomu misaonomu šumaru ovako i onako jur odavno zuano, i dok si iz prije rečenoga svaki nas i onako sam odnosne zaključke stvoriti kadar. U ostalom valjda če i nam Hrvatom jednom i na polju šumarskogospodarstvenom sinuti sunce bolje budućnosti, jer ma sve da smo i do danas jur premnogo našim nemarom na tom polju narodno-gospodarstvene djelatnosti sagriešili na račun budućnosti, ono ipak još nije prekasno, da bar većemu zlu nepredusretnemo, koje liepu našu zemlju, potraje li današnje šumarsko gazđovanje ma bilo baš još i sauio koj decenij, bezuvjetno na najžalostniji način stići mora. Uzgoj eucalyptu8a. Piše D, Stiasiijj vlast= šumarski pristav. U brošuri „Culture de L´Eucaljptus a St. Paul-Trois Fontaines" čitamo izvrstno opisani članak ob uzgoju eucaljptusa, na posjedu Trapistah u Sv. Paulu, Trois Foutaines u močvarnih predjelih Eima. U toj knjižici opisuju nam g. 6. M. A. Vallee i E. Meaume, sam postupak uzgajanja na sliedeći način: , Za uzgoj eucaljptusa rabe se posebno zato priredjeni lonci ili sandučići, koji se naptme i opet posebnom zato priredjenom zemljom, sastojećom se iz smjese obične poljske i vrtljarske zemlje., kojoj se primjesa još u trulež prelazeći gnoj. Na površini tako umjetno pripravljene zemlje, povuku se jedva vidljivi potezi (koji moraju 6 centimetara udaljeni biti), u kojih se sjeme zasadi, koje se, buduć da je vrlo maleno, samo sa tankons, naslagom zemlje pokriti ima. Sijanje sjemena može se u veljači, ožujku ili u jeseni obaviti. Da se tomu uzgoju uznujgne potrebito izparivanje i vlažnost uzdržati, moraju ti lonci ili sandučići pokriveni biti slamnatim pokrovom ili daskom, dok sjeme nikne, što medjutim već posije njekoliko dana sliedi. Isto se tako biljke |
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 261 — moraju kro?. 6 iiijeh-ecili od prekoiiijernogu korovlja tao što i prevelike suše čuvati. Ka(! su luiui biljke vee do na 1 ceiitiiuetar narasle., to jih treba presuditi u i^ato priredjene četverokutiic kujco sa pronijemm od 20 ceiititnetara i isto takovoui duhljiiiom, a k()jih Liliiio tako dugo ostatia. dok nibuio osvjedočeni, da nian presadjivauje aii otvoreaonj fi^jestu neće naškoditi. Mjesto louaca možemo takodjer rabili dugoljaste baiidu(Mće, širinom od 20 centimetra i duijiuoiu od 70 ceniiuietra, n kojih je do 4.0 takovih biljka zasaditi moći. Ovi sandiićići moraju biti pi´()\idjeni uskom, za da jih radnici mogu nositi. Po oba\l)eTiom pres´idjivauja moraju se biljke u prvoj godini bar svakih osam dana zalievati. Za da obaviuio presa´ljivanje biljka u pravoj dobi, moramo sjeme u jeseni posijati, tiim dobivamo od G—8 mjesecih ^tare biljke. U dojdiH´em pro- Ijecn pako nastaje tekar vrieme pravoga uzgajanja ove biline. Time pružamo bilini više U´eniena da se ziiai priviknuti može. Ako li pako propustimo doba proljeća, te obavimo li ovaj posao jeseni, tad je suvišno biline polievati. jer i tako u oY(i doba većim dielom dosta vlage iz zraka dobivaju. Presadjivanje biljka na otvorena mjesta pako obavlja se na sljedeći naćin: Naprave se ponajprije duge jame (od 80 ceutim. dubljino i jednake širine) izbačena zemlja baca se opet nutrag u jamu, a na tako dobi\euoj rahloj zemlji naprave se onda jamice (od 25 centimetra dubljino i jednakoga promjera), a u svaku takovu jamica stavi se po jodna (iz lonca ili sandučiću izvadjena) bilina, pri tom nam valja ipak´ nastojati, da na sićušnih žilicah bilja što više zendje uzdržimo. Kad stavismo bilinu u takovu jamicu, to ju moramo malo iužje od površine tla dr>aati, cim dobivamo oko svake biline zaljevak, u kojem se voda kod polievanja /aus(avlja. U drugoj ipak godini moramo taj zalievak zemljom izpuniti te površinu izravnati. Trapisti uzeše eukaljptu^e prcsadjivati u prvoj godiid vsamo na jedan metar ndaljenosti na sve strane, ali to ih već posije g(Klinu danu prisili polovini biljka opet izvaditi, jer su se već za to kratko vrieme jedna druge ki-ošnjom doticale, i s toga su od to doba ostavili prostor izmedju jedne i druge biline od 2 metra. Prvih dvijuh godina mora ^e cesto puta okolo bilina (u obsegu od 50 do f^o ceutim) korov odstraniti, za da zrak i voda s korienjem bdine lahko u doticaj dodju. ćim se rast biline pos})je^n\a- Na mjestih, gdje jaki vjoirovi propuhavaju, preporuča se biline osobito u prvoj godini (u zind) ^huimnilm pokrovoni pi^krivati, ili pako, da se na sjevernoj ^irani daske ])onietnvaju. Vode nn)gu oucal.vptUbU naškoditi, ho se ipak lahko time prepriećiti ^´lože. iiko 80 napra\e maleni otivodni jarci, kojimi voda laliko odticati može. Ova vrst drveća neniože strogu zimu podnašati, s toiia uzgajanje nemože naproflovati u takovilt pi´cdjelih. f^´dje kroz više dana zima 5*"* do 8^ izpođ ništice uztraje. |
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
262 Da ova vrst drveća u rastu bujno napreduje, pokazuje nara primjer uzgajaoja kod Trapistab g. 1875., g´dje su 8, travnja g- 1879., dakle posije 4 godiua dobili, rujti-eć u visini od 1 met. i 50 centimetra sljedeće promjere: 30 % 30%, 49 %, 15 ´U \ 20-, 30 , 28>. 21 Ti i 31 , 30 , 23 „ 14 popriecao 27 centim. X> ´´ . 28 50 „, 22 jj 27 " 26 « 20 , 28 ´ „ 20 » ) uz visine od: 8,50 ni . 6.00 HL 7.00 in. 6.00 m. 7.00 „ 7.00 r, 10-00 „ 1 Loo j5 popriećno 8 metara 8-00 ,, 11.00 „ 7-00 „ — Eucalvptiis globulus pako, koji je god. 1872., dakle 3 godine prije zasijan, dao je 8. travnja 1879- sljedeće promjere i visine: 7d % promjer i 13.5o met. visina debljevine B7 „ ´ „ i 11.50 „ „ ,,.»,. 62-- „ . i 11.50 „ , „ «^ ^ ´ 86 j, w i 15.00 ^ .- „ ^, 7,, , : ´ 87 ,. >, " i 16.00 . „ „ „ 75 %^ pn^mjer i 13.5o met. visina debljevine popriećno. Iz ta dva primjera vidimo, da nam je „eucaijptus globulus" u Europi jedino drvo, koje u 8 godinah promjer od 90 centimetra uz visinu od 16 metara dostići može. Uporaba eucalvptusa u trgovini znamenita je. Osim svakovrstnih kvasina, koje dobivamo iz lista, daju nam stabla još i njeku vrst smole (jednostavnim nabušenjem kore) poznate i u trgovini p. i. „kinezka gumija".. Sastavina ova zadobije kod sguštenja crvenu boja. glasom i;^jave Waite--a može se iz jednoga stabla do 60 litara takove smole zadobiti. Uzprkos što rast ovoga vriednoga stabla brzo napreduje, nesmijemo ipak misliti, da su mn vlakanca mekana i puna vode, tako je na pr. i/sušeno deblo jednoga u Italiji rastućega, eucalvptus globulusa imalo cielora duljinom promjera specifičnu težinu od 0´836, a stablo imalo je starost samo od 8 godina. Znamo pako, da hrastovina t. j . najteža vrst hrasta naime „božikovina" (Qner€us ilex) samo specifičnu težinu od 1 MKSS imade, brast cer (Quercus cerris)..pako, kao najlaglji samo 0´753, popriećno stoji specifična težina u Italiji rastućih hrastova na 0´852; iz toga sliedi da je specifična težina „eucalvptus globulusa" skoro jednaka sa većim djelom .svakovrstnih hrastova. Inaće je eucalyj)tusovo drvo u njegovoj pravoj domovini — Australiji -.dosta tvrdo i oporno drvo, tako da se i u brodogr;idnji uporahljuje. Kora eucalvptusa sadržaje mnogo trieslovinc, koja se u strojbarstvu rabi. Trieslovina se ta lahko dobije, jer Sčima od sebe od drveća odpada. |
ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Y)n\:Ji\ \y> * j^ ´ ,5iMj(´aly])fi!s ?UHV´-^"*laim;{" koja iiio?;e jo^ i po 8]Vv«rnih l;j´ajr\il! Italiji; fk*"! /inu-´ (M1 TJ iio IT)´^ izpod nisiirBi uu[trH(l()vati, ie su {/okusi kod Tf´apis^´ili i .; (i/uoj\´i!i (f\(^ \rs(i la-mjoii \m kraj svo [)0!Ji]ijc i nastojanja oko u/i;oja, ipak im nije iio´o u okolici Hiina u/^oj /a rukom, ;^to pripisuju lamo se iiaia/croj tankoj nasiu.,iii /enilje ydrd\i(´o Svrsujuć ovim — su/Mijom i ra^novrstnooi upcn´alfom toga velevriednogu ilrveia. napomenut mi je na koncu jos, T)e))i li lulo vrio^luo i u uasoj domovini 8 uzgojem te vrsti drveća pokuse praviti? ^ ^^ U Be^´težu, dne 10. ožujka 168G. K pitanju naobrazbe pomoćnoga i čuvarskoga osoblja. ´M^ V- Pitaaje, kako iujade lii;^´ar postupati, kad mu je uliititi koju okolnu vrlo je \azno, a ne munje važno je i pitanje, koju osobu je lugar u obce \lastan uiutiti iiiti uaj)siti? Obobe, koje nisu liigaiu poznate, imade uhititi; i to ne samo onda, kad jib ua marnom einu zatece, već takodjer i u onom slučaju, ako li i samo opravdana sumnja postoji, da dotićnik takoNo djelo počinio. Pod poznatom osobom pako razumjevaju se samo one osobe, kojih staii, kuću i ime sigurno znamo. Nasuprot se pako ])oznate osobe, uobće samo kad su zatečene na ,-;amo3n r i n u oiifla iuiadu uapsiti, ako se higaru su]»rotstave, ako ga P´fi^rdjuju ili pare kad l)i se nanj posla\ile ili navalile silom; nadalje, ako nebi f:Nk{>\e os(tbe iutale btalno,´^a ol?itali^ta (potepu.-i, IniidraM´i* ili kad bi ^teta ^rlo znatna biku odnosno dn je oštećenje tizslieililo osobitom zlobom ili pakošću. Lugar mwž(; uhićenika takodjer i ve/aH, ako li je predmnjevati aioći, da će i--ti nastojati (h silomice uskori. Ubićenik se bez svak*:-odvlake imade ili neposredno ili pako putem predpostuvljeuoga ]*reilali na.db´Ziiomu sudu, posto zakon lugarskomu i ćuvarskomu ^-Koliko imiii je jioziuitn iu´´lnjeiii bU u tom pogledu u nas, toli n Prinioiju, K,»o i Posavini, u novije kao i prij isnjo doba razni pokutujij koji ipak svi ostabe l)ez ii^i´jclja, ´´´´"´´ P. )i. ´/. \ I)ojko\-ić objelodanio je lanjske G:odiue n fjvezka VI., TII., VIII. 5 lA 0. I. pod tiu! nublovoni niz elmiak^i, koje Je ipak l(io ziiprieT-en irastaviti, i s toga "´UucIsTrio !i intt´ff´su sivjiri. ^mnl W j´.r´:pra\´iee na (^´/nelj´u poznuto^a djelcu: ^Schut^´! i´i´^l Uiit-TMiOil-iur il-i^ For^t-ijn-l Jn-ib*«´´^""^^^" voa J^sepk We8Selly --tto ao ć ´ g IH.Si, t/-].ij´) rinJuju ausfrijbkc SJi)a-))-sko ilra/tvo. })iistaviti. Uredništvo. |