DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 2 <-- 2 --> PDF |
_ 242 ~ (ne naplavljivanom) tlu i buđuć da pri iole racijonalnom gospodarenju iieniogu pasti u pogibelj jasenovine-, ostavio izvaii razprave. II. Srezovi, u kojima jaseiiovina 30-~40«/«>, a hrastovima fiO—TO^o iznaša i u kojih jednako izvrstuo i jasen i hrast aspievaju. Stupanj vlage u tih srezovih prija jednako i hrastu i jasenu. III. Srezovi, n kojih je broj jasenovine ili ravan ili veći od onoga hrastGvine, — gdje je i hrastovina i jasenovina popustila u kvaliteti; to je tlo više vlažno, nego li suho. (Većim diehm gradiške i nekoje brodske šume.) IV. Srezovi sa mokrim tlom, na kojem čisti jasen kuburi. (Lih gradiške šume.) Iz slike tih cetirijuh vrsti srezova sliedi jasno, da se hrast pomiče sušem, jasen usuprot vlažnijem tlu, dočim na granici, gdje se diele jedan od drugoga (srezovi pod II.) i jedan drugi najbolje uspieva. Taj izbor tla potvrdjuje nara i teorija i praksa: svi bo botanici stavljaju jasen, što se tiče potrebe i podnašanja vlage, u prvi red, — jedini g. kritičar s nepoznatih i nedokazanih razloga odriče mu tu sposobnost. Možda će se uvjerit s praktičnim primjerom, kad mu navedem srezove Radiševo i Sočnu, koji nisu nikad poplavi izvrženi, tako da se u njima (kao unicura u brodskih šumah) ća bukva nalazi, a tek po gdjekoji jasen; dočim nuzležeće Boljkovo i Zib sa močvarastira tlom obiluje na jasenju. Još bolji dokaz pružaju gradiške šume. Srez Suše ne poplavljuje ni najveća voda, taj srez broji na ral jedva 1—2 jasena; svi okolo Suša ležeći srezovi izvrženi su na godinu 6—7 mjesečnoj poplavi, — al zato ti srezovi i nešto drugoga govore I Međjustrugove br. 22 broji na 2000 hrastova, 5000 jasenova, — a što bhže idemo nizini mramorskoga polja, to sve većma maha preotimlje jasen, tako da srez Medjustrugovi br. 23 ima uz 2400 jasenova i — 6 hrastova, a Javička greda na 2600 Jasenova — 64 hrasta! Tim je mislim bielodano dokazano, da jasen podnaša veću vlagu nego hrast, te da uslied tog svojstva mora h)*ast na takovih tlih pred njim uzmicati. Bazirajuć se na tu, kao i na onu činjenicu, da jasen 1.5 toliku množinu vode transpirira koliku hrast, izrekao sam ja mnienje, da bi se iz tih činjenica dalo skoro za sigurno zaključiti, da oni pod III. navedeni hrastovi mogu jedino jasenu svoju eksistenciju zahvaliti. To je dalo povoda g, kritičaru, da mi podmetne krivo mnienje, kao da sam ja uztvrdio. da je eksistencija hrasta u obče ovisna od jasena (str. 194.), te bez ika~ kovoga dokaza prenaša on to svojstvo na hrast t. j. da hrast pripomaže jasenovoj eksistenciji, drugimi riečmi, da hrast veću vlagu podnaša nego li jasen. Sudarno toj kritičarovoj tvrdnji, morala bi u srezovih pod IV. namjesto čistoga jasenja, čista hrastovina uspievati! — I grab i briest su isto tako vierni pratioci hrasta kao´ i jasen; nu kao što ovaj potonji prevaguje na vlažnomu, tako grab i briest zaostaju na sušem thi, iznevjeriv se hrastu, ako je isti zašao u vlažnije tlo. Bi li sad logično bilo uztvrditi, da hrast ljubi suše tlo od graba, gdje fakta obratno govore?! ~~ Primjeri g. kritičara, da u |