DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 9 <-- 9 --> PDF |
~ 201 ~ gubitak veoma se danas osjeća, pa se velikim ti´uđom i troškom hrast na novo uzgaja — a do toga je dovelo samo s)rekomjerno oduzimanje šumskoga lišća. Danas su njemački šumari ustali otvoreno u obranu toga jedinoga šumskoga gnoja, te dokazuju, da će za kratko vrieme nestati i borovih, šunia, ako se iz njih i u buduće opale ćetinje odnašaju. U svojih glavnih skupštinah, strukovnih listovih puno se o tom razpravljalo, a napisalo se i čitavih knjiga o tom predmetu. Naš „Šumarski list" jedini je organ, koji se kod nas javnimi odnošaji šumarstva bavi, pa zato mislimo da u njemu valja obratiti pažnju svakom zlUj koje našim šumama prieti. Nije to svejedno, bila ma kakva vrst drveća u šumi, i drugčiji je dohodak od hrastovih šuma, a drugčiji opet od bukovih, borovih i t. d. Prema svojstvu zemljišta i njegovom kemickom sastavu uspievati će i vrst drveća, a svaki vlastnik šume treba da nastoji, da mu plemenitije drveće uspieva, gdje ga već ima i u buduće, a gdje ga neima, da shodnim gospodarenjem šumsko tlo pripravi i podigne, da mu se time i novčani dohodak povisi. Stelja šumska, t. j. opalo lišće i granje i t d. uzdržaje snagu zemlje, šta više, ona lošije zemljište popravlja. To je veće dosta, da upoznamo viiednost stelje po šumsko gospodarstvo. Zato ćemo se ovdje s tim pitanjem potanje pozabaviti. Pod šumskom steljom razumjevamo opalo lišće i četinje, opale grančice, razne trave, mahovinu i t. d. Kad u jesen pocrne u zelenih stanicah lišća klorolila nestajati, i kad iislied toga prestane asimilacija hrane, lišće požuti i pocrne sa drveta padati. Čovjek bi u prvi mah pomislio, da lišće sobom ponese sve one sastojine kemićke, koje je imalo za svoga zelenila. Ali nije tako. U onom slučaju, naravno kad naglo mraz padne, nije razlika tako velika, kao kad samo opane. Mraz je drveće tako rekuć nepripravno zatekao, pa nije moglo da spasi onih vriednih sastavina, koje su drvetu za obstanak neobhodno potrebne. Prije nego što će lišće u normalnih slučajevih da opane, dogode se u njemu neke promjene, iz kojih možemo uviditi, kako bilje uobće ekonomiše i kako sprema u dolnje dielove one sastavine, kojih u mineralnom zemljištu najmanje imade — a to je kali i fosforna kiselina. Uz te slučenine spremi biljka u svoje dielove i ugljične hidrate i bjelančevinu. Pa analizom možemo se osvjedočiti, da opalo lišće imade samo neke dielove Lih kemičkih slučenina, ostali dielovi otišli su iz lišća stranom u stanice sočikovih zraka a stranom u stanice lika, da ih stablo na proljeće, kad priroda oživi, opet upotriebi za stvaranje novih stanica. Iz toga proizlazi, da zeleno lišće, kao hrana i gnoj imade veću vriednost, nego li jeseni opalo, i kako je mraz štetan za stabla a osobito mlade biljke. Ma da lišće opadajući, aedonosi sobom svu množinu fosforne kiseline i kalija, koju je imalo u zelenom stanju, to je ipak i taj mali dio od vrlo velike važnosti, jer baš tih slučenina sastojina vrlo malo imade. Osobito za podmladak |