DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 200 — im prirodom oduzeli- Ko kao što svake godine usjevom polju potrebne sastavine oduzimijemo, tako ili ođuzimljemo i šumskom zemljištu, sjekući drveće i odvažajući ga kući. Nikomu još nije ni na pamet palo, da ide umjetnim načinom (gnojem) šumskom zemljištu te sastavine vraćati, a sigurno se neće ni u buduće nitko htjeti na to odvažiti. Oduzimamo li pako osim samoga drveća šumi i stelju, to je bez sumnje šteta tim veća. Nigdje se toliko o stelji negovori kao što u siromašnih predjelih; i čim je koji kraj siromašniji i čim je zemlja i u poljuiugori lošija, tim se više za listinom jadikuje. U plodnih slavonskih krajevih neodnaša se stelja iz šuma, ma da bi šumsko zemljište taj gubitak lakše podnielo, nego li u neplodnih i težkih naslagah zemlje. U gornjoj krajini ima predjela, gdje je naslaga plodne zemlje vrlo tanka, a na njoj raste bujno paprat (bujad). Stanovnici tamošnji, kad dozori paprat, kose ju i za zimske dane spravljaju radi stelje. U Zagorju opet viditi je pred svakom kućom, skoro bilo pod krovom ili u dvorištu velike hrpe lišća, koje su iz šume donesene. Čira jeseni lišće sa drveća odpadne, eto ti odmah i malo i veliko i mužko i žensko sgrće, kupi i kući nosi tek opalo lišće. I to biva svake godine. Zato je baš tuđe i viditi šuma u kojih je zemljište golo i otvrdlo kao guvno. Istina, da se to dogadja samo kod malih i sriednjih posjednika, no uzmemo li na um, da su šume baš tih posjednika ograničene Uh na absolutno šumsko zemljište u gorah i gorskih obi´oncih, i da sačinjavaju sastojine u grupah na hiljade jutara i da ukupno na desetke kvadratnih milja iznašaju, to se svakako i na njih vriedno obazrieti. Jer bezrazložnim oduzimanjem stelje, može za kratko vrieme nastati na desetke kvadr. milja kržljavih šuma, a na mjesto njih će doći ovdje ondje breza, a što je još gore: borovica. Takovih krajeva već sada imade. Mi nemožemo zemljištni posjed po volji povećati da si potrebe podmirujemo, zato moramo nastojati, da zemljištni prirod i dohodak bude čim veći. To je poznato načelo u narodnom gospodarstvu, a koji drugčije rade, ti nazaduju, i zemljišta bez priroda izgubljena su za narod. No nije to zlo samo kod privatnih malih posjednika. I u šumah zajedničkih (obćinskih) radi se isto tako, a tu su posljedice još bliže. Jer ne samo da je kradja puno veća u takovih šumah, nego još i ciela obćina ima pravo paše, a sa steljom se baš nemilice postupa, jer svaki gledi čim više da je kući dovuče, pa ma je neimao kamo ni spremiti. Tako ćemo naći onda hrpa, koje u dvorištu leže, kišnu i trunu — za stelju više nisu, nego se onda na polje kao gnoj izvažaju. Mi smo već rekli, da je to sve u siromašnih neplodnih krajevih, i baš tu, gdje treba zemlja najviše gnoja, opaziti je, kako gnoj po dvorištu svuda leži, a gnojnica, taj ekstrakt gnoja, odtiče uz brieg u jarke i jaruge. U takovih krajevih valja poučiti narod, kako da razložnije sa gnojem postupa, jer će inače na brzo nestati i šume i gnoja — pa i oranica. Nije tako samo kod nas, U Njemačkoj se na pr. takodjer tuže, da je s istih razloga nestalo liepih listnatih šuma, a u mnogih krajevih, gdje su nekad uspievale liepe hrastove šume, danas raste i sam bor vrlo kržljavo. Taj |