DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 199 — pa i za vainscot ykrbe, a zar Ynmcnzi po izvješću dr. Exjiera manje hrastika uzgajaju V Zar ČIK- i translajtanija nekom manioin lužnjak i kitnjak nesiju? U kratko ću reći, vrk) je veliko pitanje, da li kaukazki hrastici naše hrastike nećeucieni za 307o i više natrag (za razdobje od 20 god.) baciti, a tada nastaje i onako kod nas 50 god. kubura, a medjuto biti će na sve strane bagatelnih ciena, pa da sve consum današnji i ostane, što neće — i neće. Varamo se s toga ljuto, što se hrastovinom upravo toliko nadimljemo, a griešinio osobito na račun našega potomstva, da jasenu veću pozornost neposvećujemo. Gledajmo vagone, kola, stolove, stoke, parkete, kandelabre, palice i sto i sto drugih predmeta, a naročito i oplatice (furnire) hrastovoga i jasenovoga drva — e Bog i šeširdjija. Jasen hrasta daleko nadkriljuje, pa to možemo i u svakoj dobroj knjizi o uporabi čitati, a da jasen na glasu nije i da se tako nepita, uzrok je, jer, ga neima, a iz bara slavonskih još si niti ime neprokrčiše, jer neima k tomu pilana i tvorni(ia na vrelu, a niti zato sposobnih trgovaca, koji bi mu prodju otvorili, to i nijedan drugi uzrok tomu su protivni. Neću duljiti, nu to moram ipak još iztaknuti, da bi se ja odlučio prije i 100.000 ralih čistoga jasika u Slavoniji uzgajati, nego li hrastika, a to tvrdim najvećma i s toga, jer se danas ovoj vrsti šumarstva u cielom susjedstvu nikakova pozornost neobraća, i jer ga kako jur spomenuh, neima, pa sigurno ga, idemo li tako napređ, i u onom razmjerju kao i hrastovine biti neće. — Jasen dakle nije strašilo već lina plemenita dama, kojoj bi se naše šumarstvo klanjati imalo (kao glavnoj a ne toli podredjenoj vrsti drva), svagdje tamo, gdje zato ini obziri govore! Pa s toga,molim i g. izvjestitelja, da bi nas još i drugom razpravom u tom predmetu uzradovao — nu to tek tada, kada će sve ono, što je u prvoj razpravi toli smjelo glede hrasta i jasena uztvrdio, moći i brojkama dokazati, pa jer je i briest posliednjem inače vrlo blizu, zato o njem niti nespomenuh ovdje. —ć. Važnost stelje za šume I šumsko gospodarstvo. u poljskom gospodarstvu je stelja i gnoj ođ velike važnosti; to je potreba, koja se mora uviek podmiriti. Mi se nećemo ovdje upuštati u razlaganje, cime se te potrebe dadu najshodnije podmiriti, već ćemo se obazrieti samo na onaj bilinski proizvod, koji se u šumi stvara i koji se onda u gornje svrhe iz šume odnaša. Ba uzmogne bilje uspievati, treba da imade zemljište osim svojih fizikalnih svojstva, uviek i stanovitu množinu mineralnih sastojina. Kad toga nestane, nije moguće nadati se uspješnom uzgoju bilja, a u poljskom gospodarstvu izcrpljene oranice nemogu povratiti ni ono malo sjemena, što se na njih pasijalo. Zato se polja gnoje (djubre) da im se u veliko povrate one sastavine, koje smo |