DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 198 — više ^1,, - bili dakle tko radi jasemi reguliranje zahtjevatl mogao, o tom neka šumari sude. 5. Ad V. Na ovo pridodajem samo to, da u otvorenih suniah niti mlada jasena niti hrasta iieima, utamanila je bo marva jedno i drugo. Time đržimrazpraviiprotrešenom,bar u toliko, u koliko spomenuh uvodno vriednost jasena, što iztakoh nedokazanim ovisnost hrasta od jasena, pa pošto oziiačih i stojbinu ovih vrstih približnije uputom, da se zadaća temeljito strukovno prije izpitati mora nego li se o tom temeljni ogojni propisi čine, u koliko je nepobitna istina, daje samo čuvarstvo krivnjom preotimanju jasenja a nješto malo i poplava, držim da mi je slobodno uztvrditi, da nam g. Kozarae u svojoj razpravi ostao dužan temeljitije svoje propise osnovati. Za da pako ostanem svom zadatku vjeran, osvrnuti ću se konačno još i na trg.-obrtničko polje obijuh vrstih drveća. Zadaća se šumara mora promišljat i na više stotina godina napried, što mi valjda nitko niekati neće, osobito obzirom na izbor vrsti drva kod pretvorbe šuma — odnosno uzgoja. Tko je računao, da nebi dohodak naših šuma posavskih znatniji bio, kad bi tamo čaraovine umjesto hrastovine bilo? Ta i najstarije kuće uzduž Save i Drave imadu podove, vrata i t. d. od čaraovine, a koliki je silni kvantum mekane gradje doplavljao baš uz nos najljepšim našim hrastikom k nama po spomenutih rieka? i to tada još, kada se potrajni prihod hrastika nije niti na V* najjeftinijih današnjih gorivnih ciena unovčiti mogao, dočim je crnogorica imala ipak skoro današnju cienu, Nu neću, da o prošlosti govorim, već o dalekoj budućnosti, pak tko nam jamči, da će se i u napried 50 miljuna diige trošiti, te uz onu cienu kupovati, kao danas? Zar nam filoksera negovori protivno? Zar nam dnevni napredak mehanike, kemije; dakle obrta, nove i jeftine proizvode nepružaju, da i kako jeftine? Zar nepoznamo bačva iz papira? a nebi li mogla bukova papirnata j-^ burad biti jeftinija od hrastove? : ^´ To SU sva pitanja naravi takove, usljed kojih ja naslućujem bez Statističkih r podataka, da se u Slavoniji hrastiku daleko tohko veseliti neimamo, kao crno 1 . gorici, a sjegurno bi za 100 godina radje bio ovdje posjednikom 100.000 rali ´ jasika nego hrastika, i to upravo ondje, gdje g. Kozarae istu vrst iztriebiti želi. ..,: ´ Eto još i zato. Izvrstan članak „šum. trg. razmatranje" u zadnjem šum. r listu str. 79—80. kaže: „Vrlo se je bojati, da će za dvie do tri godine kaukazki hrastici ozbiljno konkurirati slavonskim! hrastici, osobito ako se obistini, da/^i^ hrastovina kaukazkih šuma u pogledu tehničkih svojstva malo za našom zaostaje," Ništa ne zaostaje i biti će tako, to je izvjestno. -^ Nije se ali samo kaukazkih hrastovih šuma bojati, već bavarski!) i t. d, ^ j / njemačkih, koje za sebe ali i za sjevernu Austriju — preobilno odgajaju hrastovine |