DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 43 <-- 43 --> PDF |
"~ 235 — Sve f;e ciujonfce poiiukaže oto iiprav]jaju(fi odbor Rftmarskoga družtva, da tim obstojnoritim svoju pa^ku obrati, a pobljedica toga i opfet, n?;rokom bje, -da se upravljajući odbor ovime iitice visokoj kr. zemaljskoj vladi molbom, za primjerenu subvenciju iz zemaljskib sredstva, a naror^ito i iz zemaljske kulturne zaklade. Upravljajući odbor, bo muije, pozivom na poznato izkustvo inih zemalja, a naroeito i susjedne Kranjske i Istre, da bi se ,i^ori spomenutim žalostniin odnošajem najsboduije dalo odmoći time, d a se pod nadzorom družtva, nedaleko Zagreba, ustroji t. z. centralno b i 3 j e v i b t o i r a z s a d n i k, o trosku z e la a 1 j s k o m> Biljeviste to imalo bi svrhu, stranom uz neznatnu odštetu a stranom 02:tet bezplatnOj toli pojedincem seljakom^ rnaloposjednikom i vlasteli, koli i siromašnim urbarnim obćinam pružati ili predujmljivati potrebitu mnoi^inu biljka i sjemenja za pomlad njihovih šuma, dočim će članovi družtva rado preuzeti posao uredjenja, rukovodjenja i podržanja takovoga razsadnika. Da je pako uspjeh gojenja i pomladjenja šuma, naročito prije spomenutih vrstih posjeda^ tim načinom najbolje osjeguran. zasvjedočuje medju ostalim, najbolje uspjeh postignut u tom pogledu n Kranjskoj, gdje je država ustrojstvom takovoga biljevišta (nedaleko Ljubljane) već za kratko vrteme dobrani i nenadani uspjeh na polju poŠumljenja goljetnih i opustjelih šuma polučila. Kako nadalje šumarstvo od zemaljske vlade kulturielnc zaklade, do sada još nikojih koristih neima, akoprem se bas dosta znatni dio te zaklade, stvara uniŠlitn novcem od šumskih globa, to upravljajući odbor podnašajući visokoistoj u pokornosti tu svoju predstavku, drži donjekle baš i opravdanim lipozoriti visokoistu na iztaknute odnošaje, uz nadu, da će visokoistaj k oživotvorenju životnoga toga pitanja na polju Šuraskouzgojnom u domovini našoj shodna blagostivo odrediti. Samo se po sebi pako razumjeva, da će upravljajući odbor, pristane li visokoista bar u načelu uz gori iztaknnćo, ter Izluči \i n to ime primjerenu godišnju podporu, visokoistoj kako treba i potanji nacrt, troškovnik kao i statut uprave i rukovodstva takovoga centralnoga zemaljskoga razsadnika, prem;i potrebi podastrieti.^´ Lovstvo. K statistiki lova u Hrvatskoj. Gt. A. Beio izkazuje u svojem najnovijem djelu: „Die Wirthschaftliche und commerciele Beschreibung der Wa]der des ungarisehen Staates", u prvom svezku na strani 505. množtvo i vriednost godine 1884. u Hrvatskoj i Slavoniji ubijene divljači kako sliedi: Godine 1884. nbfjeno je uknpiio od korištene divljači oko: 65 jelena, 980 srna, 2 divokoze, 58 divljih sviiija, 12.9GG zečeva, 0-1 kuni´/a, 1 1 tetrieba, 50 sniežarka, 540 Iještarka, 2.382 gnjetla, f).684 trčke, 5.087 prepelica, ´29 divfjib g\isaka (´?), 4.625 divljih pataka, 4.203 šumske šijuke, 1.259 bekasina, 1.238 divijih ´golubova, 1.540 branjuga i škvoraca, ukupno dakle 44.G62 komada. Uzimajući popriečnu vriednost jelena sa 20 for., srna "sa 7 for , divokoza sa 7 for., divlje svinje sa 12 for.,, zečeva sa 80 novč.^ kunića sa 2 5 novč.; tetrieba sa 2 for.. sniei^arke sa 2 for., Jještarke sa 1 for,, gnjetla sa 1 for, 50 nČ,, trčke sa oO novč,_, prepelice sa 15 nvč-, divlje, guske sa 70 nvč., divlje patke sa 30 xivč., šljuke sa 60 nvć,, bekasina sa 3 0 novč., divljeg goluba sa 10 nvČ., branjuga sa 5 nvč. pokaznje se ukupna vriednost gori rečeno divljači sa 31,581 for. 35 novčića.. Od zvjeradi ul)ito je oko: 20 medjeda, lf)5 jazavaea. IG vidrača, 404 kurjaka, 218 divljih mačaka, 1.905 lisica, ^ 488 kuna. 1.531 lasica, 1.832 orhi i jastrieba, 1.495 mišara i sokola, 630 sova, G,41(´> gavrana i svraka, 780 komada raznolike peradi i 1.580 komada raznolikih sisavaca; sveukupno dakle 16.780 komada. Uzimajuć popriečnu vriednost medvjeda sa 20 for., jazavca sa 2 for., vidrača sa 5 for., vuka |