DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 196 — nego skrajeva; akoprem ovdje višje tlo. a to zato, jer su imale svinje u sredim slabiji nadzior. ´ Sve ovo navadjanje dokazuje, da m žir onamo pomladiti nejnože, gdje ga naima, a pošto u naravi više jasena (širom Europe) uštrkario ima, nego hrasta (na svakovrstnih stojbina) to bi prije naslutio, da mu je i uzgoj manje na vlagu upućen, nego li hrastu — ta bar lužnjak najvlažnije niži nezaprema — bilo to u Austriji, Bavarskoj ili Kaukazu, dakle nedvojbeno da mu je razplođ ograniceniji. Tvrdnja, da 100 gr. hrastovoga lista izhlapljuje 54 kgr. vode, a jasenov i 90 kgr., još nara nepruža dokaz, da je u vlažnijem tlu eksistencija hrasta od jasenja ovisna, i to: 1. s toga, što još konstatirano nije, kolika je vlaga ovoj, a kolika onoj vrsti propisana; 2. da i jest potrebniji veći kvantum vode jasenu, to bi moglo i to biti, da ipak hrast s jasenom jednako star, više vođe izhlapljuje od potonjega, što će krošnja hrasta valjda i dva puta tolike težine lišća imati. Ergo experimentirajrao dalje: sijmo, sadimo, presadjujmo ovu i onu vrst u srezu pod L, IL, III i IV. sada ovako, a zatim onako — nu bez svinja! U branjevina^, gdje nam voda računa pomutiti nemože, mjerimo izhlapljivanje vode, pa tada tek propisujmo si temeljne gojitbene propise, dok danas u tom metežu još niti stojbine označiti nemožemo. A i stari krajiški lugari moći će nam odgovorit na pitanje o oplodu jasenja u branjevinah. Za protudokaz tvrdnji, da ovisi hrast od jasena — nabrajam: otvorene brodske šume Mašanj, Jaranoča, Krapija, Migalovce i t. d. koje skoro su čisti hrastici, akoprem poplavam u Posavini najviše izvržene, pa su ipak i u tih šumah stvorene branjevine, ma da su na višjih položajih puni jasenja, pa ipak u istih tih šumah nahadjamo, da stari hrast dapače i do vode leži, dočim se jasen odmaknuo. Najdivniji mladi hrastici u cieloj Posavini: Srnjača, Trstenik i Merolino leže na najnižjih šuniištih, pa su ipak bez jasenja (nu sa više topola), dočim su u istih predjelih mladje šume i branjevine obilnije jasenjem, akoprens višje leže, nije li dakle lugarstvo ili veća navala naroda tomu kriva, a ne vlaga? Činjenica jasna pa-i naravna, jer kada su prvo navedene šume naplodjene bile, bilo je na 200.000 ralih jedva i 2000 rali branjevina, a danas ih ima i 50.000 rali, akoprem je broj svinja isti ostao. Držeć da sam time dao dovoljno materijala razmišljanju, prelazim na razmatranje samih pojedinih zasada napried spomenute razprave:^^ 1. ad 11 ht. c. Krajiškom šumarstvu bila je propisana zadaća, da u predzabranab,^ a gdje iole moguće i iztriebljivanjem (rabljeni izraz prebiranja u izvjestiteljevoj razpravi po mom sudu nekorektno upotriebljen) podredjene vrsti drva prije oplođa žirom uporabi privede, a to bje i izvedeno. (Slučaj procesa nije mjerilo ogoje: ili nehajstvo poje |