DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 195 ~ Duž golih strmina na vrelih iiatiBnate kignice proui^rociže poplave, što si Sava nije mogla riecišta izkopati tako brzo; akoprem je pozitivno naslutiti, da je još stotinu i stotinu metara mekan materijal izpod Save u gradiškom, brodskom i petrovaradinskom okružju, da, čak do željeznih vrata, pa da se i danas pošumljenjem na vrelih bujice zauzdaju i njeko razdobje Savi za kopanje svoga korita prepusti, sjegurno bi nestalo i poplava, te je baš zato samo šteta za novac za nasipe. Sjeme jasenove — dakle onakovo, kako ga g. Kozarac opisuje, diglo se je ćak iz vrela Save, dapače i onakovo, koje će tek 2. proljeće niknuti i putovalo sabrav se sjemenom iz gradiških šuma — u brodske i t. d. spram crnom moru. Sava ali uzdignuv se iz riecišta, zadobije sasvim drugi pravac u toku, naime: najravniji, i u tom najbržje pliva, a sjeme, bilo kakovo, sobom nosi (ili ovo plivalo ili se po dnu valjalo) i s toga na takovih pruga (zovu ih strug) nikada naravnoga naploda nenahadjamo — izvan strugova pako razlijena Sava, mii´na je, a kad se natrag vraća, zauzimlje najnižja mjesta t. j , uviek močvarne i vlažne predjele šumske, a tad pliva i lahko jasenove sjeme po volji vode; đoćim lužnjak žir samu oštru zapovjed brzice slieđi, a na mjestih, gdje jest, i pod vodom ostaje. 0 otvorenih šuma netreba nam niti govoriti, jer dobro msimo, kakve su svinje vrtljari — nu recimo: Sava se vraća, a s ovom i voda na najnižija šumišta — u branjevine, a š njom jasenovo sjeme doplovljeno ćak iz Kranjske, Hrvatske i gornje Krajine uz pratnju svoju iz Gradiške, u velikom broju, a što su šume obično u Posavini na najnižje ležećih točka, t. j . što se iz silnoga prostora stiču sve na užje i užje, to došav jasen u proljeće u branjevini na vlažno tlo u velikoj masi, mora niknuti, pa ako i ovogodišnje sjeme svinje predignu, to će ipak drugoga proljeća niknuti i t. d. Prvi dakle razlog, što se jaše nje toliko napio dj u je, valja pripisati poplavam i to tim više, što znamo, da je žir u klicavosti svojoj vrlo osjetljivj te bi inače razmjerno kod istoga uspjeha naploda, moralo daleko više žira biti, a ondje ga ipak niti neima. To stoji, da svinja jasena neždere, al zato žir svagdje nadje, a što se najvoli u najvlažnijih mjestih i močvarah zadržavati, to je nai´avno, dok ovdje rilom svojim najlaglje hranu traži, a to je drugi glavni razlog premahu jasenja i tobožnjega uzmaka hrasta. Gdje je čestit šumar uz valjana lugara branjevine čuvao, Ije jasenja neima, nu preriedki su to slučajevi bili, a kako danas, neznam. Jest, i meni je pala u oči šumska uprava u brodskih šumah, u i^azdobju pred 20—60 godina, nu i tu su drugi razlozi, naime, to su obično enclave bile, na kojih žir rodio nije, a pošto su dobro ograđjene bile (jer je onomad i vrlo malo branjevina bilo), s toga i daleko manje nasilja bilo, pa su zato i bolje uzdržane. Poznato je nadalje, da je obično bas usried branjevine vi^^e jasenja |