DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 219 — Pokušaj, da se ti ljudi pouče, da je preimvedenoj „nevolji" lasno nakraj doći, ako se suvišno drvo odteše, čim bi se vrieđno drvo uzčuvalo, bezuspješan je; jer se trupac laglje odpili, no što se priteše, a pošto su i kupci odBosnih debala, dakle vlastnici (stabla se bo obično u manje većih partijah na panju prodavaju) stim bezumnim načinom sječe sporazumni, to nara nepreostaje ino, van da požalimo nesretne te odnošaje. U rečenih se stranah medjutim tjera takođjer prilično živahna trgovina sa jelovimi i omorikovimi dtižicami — put Rieke, te se naročito sliedeće razvrstbine proizvadjaju: t. zv. „stotinače" TI m. dugačke, „rebice" 0.79 m. duge, „stukanice" 0*67 m. duge, i „pintarice" 0*56 m. duge — sve uz širinu od 10—12 cm., i debljinu od 2 cm. Proizvađjanje tih dužica sačinjava posebnu obrtnu i trgovačku granu; odnosni si proizvođitelji odabiru takova stabla, koja su na vid (što je kod čamovine lasno opredieliti) budu mogla dobro kalati. Sušenje tih dtžica pako — biva istim onim načinom, kako to običajno kod bukovih dužica. Ta me obrt potaknu na misao, nebi li se gori rečeni, dolaji krajevi, ^— kusci — preostavši u tolikom množtvu u šumah, možda mogli upotriebiti za proizvodnju diižica, za da se o tom osvjedočim, koliki bi se postotak te gnjiležu prepuštene robe možda ipak još, bar donjekle unovčiti mogao. U tu sam svrhu uzeo 200 komada takovih odrezaka, i to bez svakog osobitog izbora, onako redomice kako jih u šumi naidjoh, iza poslieđnje sječe. Tih 200 kusova, imaše kubični sadržaj od 84´21 kbm.; 93 takovih komada sa sadržinom od 33-12 kbm. nebijaše kalavo. I tako bi doista izradjeno na diižice samo 107 takovih komada, sa sadržinom od 51*09 kbm. ili 40-567oi ukupne drvne gromade. Uspjeh izradbe pako bijaše: 48 svežnja (24 tovara stotinjača) svežanj po 50 komada = 2400 komada dužica, od l´l m. duljine i 0-132 kbm. sadržine == 6´336 kbm.; 56 svežnja (14 tovara rebica) = 2800 komada, 0*79 m. dugih dtižica sa sadržinom od 0´094´8 kbm. == 5*308 kbm.; 27 svežnja (6^/4 tovara stukanica) = 1350 komada, u duljini od 0°67 m. i 0*080 kbm. sadržine = 2-171 kbm.; 26 svežnja (2^2 tovara pintarlca) = 1300 komada u duljini od 0´56 m. i sadržine od 0*0516 kbm. == 1*341 kbm.; ukupno dakle 157 svežnja = 7850 komada = 15*156 kbm. Pokazuje se dakle kod proizvodnje odpadak od 35*934 kbm. ili 70.33"/«, čemu valja po svoj prilici tražiti razlog u toj obstojnosti, da se je velik dio tih odrezaka, neimajućih primjerenu duljinu, za ovu ili onu vrst duga, morao po drugi put piliti, odnosno odrezati. Kad bi se pri tora gori rečenom gazdovanju, bio uzeo obzir bar na njeku stanovitu duljinu i mjeru, bio bi sigurno ovdje i drugi uspjeh postignut. Taj je pokušaj medjutim bar taj uspjeh imao (gori rečena nepođobština još i danas traje) da se ti kusci, danas ipak ovoj ili onoj vrsti dtižice primjereno odmjeruju, tako da ih onda siromašniji đtigari većim dielom ipak izrađjuju, docira đrvotržci, uzprkos uobičajne nevolje, ipak bar po nješto veći |