DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 217 — konca svibnja do polovine lipnja. Drvo ove vrsti hrasta veoma ye traži u podunavskih predjelih, a navlastito u Varni, za gradjenje lađja kao i 2a uporabu vodenih mlinova. Kesten (Castanea vesca)´ uspieva u veoma malome razmjerju- u Bugarskoj. Našao sam ga u državnoj šumi Šinđarni k u području grada Etropolja (sofijsko okružje), nu i tuj samo u malome razmjerju, ili da se vjernije izrazim, nabasao sam u jednoj dolini rečene šume po prilici na 100 stabala te vrsti, a u veoma neznatnoj količini ima ga i po balkanskih liticah. Najviše raste kesten u podunavskih okružjih. Varnički šumar mi reče, da se je g. 1882. namjerio na mnogo kestenovih stabala u tom okružju, koja su listala polovicom mjeseca lipnja, cvate pako kroz cieli mjesec svibanj. Radja slabim plodom. Kesten nepravi nikuda u Bugarskoj čiste šume, već se nalazi poraješan sa hrastom, a u planinskih predjelih sa bukvom. Kestenovo drvo rabe u Bugarskoj za gradju i gorivo. Javor^(Acer) sam našao u Bugarskoj samo dvie vrsti, naime: javor prosti (Acer pseudoplatanus) i javor klen (Acer carapestre). Drugih vrsti niesam vidio. Prosti javor riedko je naći u planinskih predjelih Bugarske, dočim je zastupan u većem razmjerju po ravnicah. Našao sam ga u staroj planini i malom Balkanu u državnoj šumi Vi tinja, nahodećoj se u blizini historičnoga Arap-konaka. Imao sam nadalje prilike osvjedočiti se, da javor tuj najbolje uspieva u ilovastom zemljištu podunavskih predjela. Našao sam ga u više spomenutih predjelih pomješana sa bukvom, a u samokovskih i ritskih planina sa jelom i omorikom, a u podunavskih strana i sa hrastom. Cvate po nizinah obično u travnju, a u planinskih predjelih pako od konca travnja do polovice svibnja. Bugari javorovo drvo upotrebljavaju u stolarstvu i tokarstvu, a prave od njega takođjer i gusle; a i za pravljenje raznog drugog domaćeg orudja ga rabe, a isto i za gorivo. Javor klen raste u Bugarskoj kao i prosti javor u smjesi sa ostalim šumskim drvečem, U pogledu gi´adiva i goriva rabi se, kao i više spomenuti javor, samo tom razlikom, što Bugari ovome daju prednost u pogledu proiz vadjanja hukara i bakljica (vrst domaćeg posudja). Vrba (Salix). Vrbah uspieva u Bugarskoj više vrsti; ovdje ću se međjutim ograničiti samo na razmatranje onih vrsti, koje u većem razmjerju uspievaju. Najviše je naći u Bugarskoj t zv. bielu vrbu (Salix alba). Bugarski dunavski otoci u pretežnijoj su mjeri obrasli sa vrbom ove vrsti. Oveću šumu vrbovu našao sam u sofijskom polju na obali rieke Iskr e u prostoru od blizu 3000 ara. Kao osebujnost moram napomenuti, da tam našao veliku množinu vrba širom sofijskog okružja, imajućih u objamu od 2—3 met.; jednu pako orijašku vrbu našao sam u selu Gajtanovo (novoselski kotar), imajuću u objamu do 5 met. Bugari od vrbe pletu košare, prave svirale, kopanje, tanjure, žMce i t. d. U nekih pako mjestih brezničkoga kotara, kao i u sofijskom polju, vidinskom |