DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 216 Žir mu obično dozrije u Bugarskoj tečajem mjeocci listopada do polovice studenoga, a tada i odpada. Za moga četverogodišnjega boravka u Bugarskoj nije nikada obilno urodio žirovinom, kao što to kod nas biva. Čistih šuma ove vrsti Iirasta našao sam u orahovskom okružju, ali te bijahu sasvim opustošene od koza tako, da samo mjestimice nadjoh manjih prostora odraslih hrastova ove vrsti u privatnih šumab. Mogu pouzdano kazati, da je do 90% svijuh šumskih prostora obraslih ovom vrsti hrasta u Bugarskoj hametom poharano; preostalih 107, ukupnog šumskog prostora, obraslih ovom vršću hrasta, prilično je dobro sačuvano, ali to samo s toga, što su privatna svojina. Najviše tamane hrastove šume u Bugarskoj koze, a poslie nesretno udomljeni običaj, što bugarski seljaci sjeku mlade hrastiće za prehranu stoke im. Namjerio sam se na pojedine stare hrastove u objamu pri dolnjem kraju debla do 3 met., tako da smo se u šupljini jednoga hrasta ove vrsti g. 1882. u selu Granica , u kistendilskom okružju, trojica nas smjestili i od kiše obranih. Odnosno žirovine i šiške kazati mi je, kako se u Bugarskoj nikakova pažnja na nje neobraća, i to upravo s toga, što iizično doraslih — kako rekoh — hrastovih šuma tamo malo već postoji. Hrastovih doraslih šuma u Bugarskoj namjeriti je ponajviše u varnickom i ruščukskom okružju (gdje se broji žiteljstvo u razmjeru od 707o turske narodnosti). Tako se n. pr. u varnickom okružju tjera hrastovinom prilično živahna trgovina; a što je glavDO, tamo se godimice dapače izvaža poprečno do 40 hiljada m´\ raznovrstnog hrastovog materijala n inostranstvo. Isto se tako mnogo traži gradjevni materijal ove vrsti hrasta tamo za gradnju brodova. — Varnički puk smatra u hrastu glavni stožer domaćega blagostanja, pa i žirom hrane svinje. Glede postupka hrastovim drvom ove vrsti tamošnji Turci postupaju kud kamo obzirnije, nego li postupaju Bugari u sofijskom, trnskom, kistendilskom, a osobito od onih u vračanskom okružju, koji baš nemilostivo tamane hrastike. Imao sam slučaj uvjeriti se, kako u nekih balkanskih selah u staroj i srednjoj planini, gdje hvada sasvim malo imade, a gdje je i paša slaba a k tome i zima rano počimlje a do kasne dobe traje , tamošnje žiteljstvo gleda na hrast kao na svoj spašavajući faktor, pa ga ipak neobzirno tamani; a evo da u kratkih crta kažem, što rade: Hrastovi im služe mjesto livada za prehranu stoke duž cičovite zime, t. j . pod jesen i^klaštre mlade grane hrastovih starih stabala, pa ih^ onda na kup slažu i na taj način osušenimi grančicami, odnosno lišćem, prehrane zimi svoja stada U cjelokupnoj Bugarskoj rabe hrastove grede za gradjenje kuća kao i za gradjenje „vodenica" (mlinova). Kitnja k se u Bugarskoj nalazi izmješan sa lužnjakom u razmjeru do 20*Vo, Cvate obično oko sredine travnja. Spomenuti je samo još i to, da je ova vrst hrasta više razprostranjena u bregovitih predjehh, kao n. p. u malom Balkanu i Staroj planini. Cera je takodjer naći u Bugarskoj pomješana sa prije opisanimi dvimi vrstffii tom razlikom, što uspieva u znatno manjem razmjerju. Cvate samo oko |