DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 2T4 — IJgljari (u Bugarskoj zovu ugljen čumur) veoma ga traže, jer se njegov ugljen skupo prodaje; ugljen taj rabe takodjer i tvornicari baruta. Planinci mu ´ sakupljaju u jesen lišće za prehranu stoke. Uz grab spomenuti nam je i jasen (Fraxinus excelsior Linn.), kojega je u Bugarskoj tako rekuć svakuđ u manjoj ili većoj mjeri nalaziti, nu najbujnije uspieva u „staroj planini", gdje sam ga našao na 22 met. visine uz promjer debla od 1*50 m. po nizkih vlažnih mjestih. Počimlje listati koncem svibnja, doćim mu lišće tek kasno zimi ođpada. U trnskom okružju kao i na obalah Dunava narajerih se na oveće tako rekuć ciste jasenove šume (sa 907^ jasena). Jedna tih šuma svojina je građa Trna, zvana „Sikirica", u površini od kojih 1000 hektara; druga je šuma „Filipovska" u površini oko 12.000 hekt.; treća „Poravnum" u površini oko 20.000 hektara, a četvrta takova jasenova šuma u površini od kojih 8000 hektara je jjffianastirska šuma" nedaleko Trna. Šume te doduše su posve poharane,´ nu zadnjih dvijuh godina stavljene pod zabranu paše, prirast im je bujan. Najviše se tamani ta šuma za prehranu koza, kojih baš onuda silno množtvo imade. Nedaleko samostana svete Bogorodice namjerio sam se na jesenje u visini od 25 met. uz debljinu od 2 metra! Rodi jur u 40. godini plodom. U Bugarskoj ga sade kraj čezma, uz vrbe, jablane i topole, po dvorištih i bašćah. U Bugarskoj prave od jasenovine držala za metle, kormila (timove) za male ladje, vesla, vile itd. Od inih vrsti drveća spomenuti nam je i „jasiku" (Populus tremula Linne), koja dosta riedko dolazi u Bugarskoj, našao sam ju visoku do 15 met. uz debljinu od 45 cm- u deblu, najviše je imade u viđinskom okružju. Jasika cvate tamo u travnju, radja obilno plodom svake godine. Drvo joj rabe u Bugarskoj stolari i rešetari, a i tvorniSari praha. Od četinjača spomenuti mi je na prvom mjestu crni bor (Pinus Laricio Pair), koji naročito u staroj planini uspieva, Čineć medju inim prostranu šumu u blizini grada Teteve, na granici Tracije, nalazi se nadalje i u samokovskih i kistendilskih alpa. Godine 1882. našao sam u prespomenutoj šumi grada Teteve, bor visok 28 m., uz debljinu debla od 2.4 m. Od inih lipa nalazimo u Bugarskoj lipu ši r o li s t u (Tilia grandifolia Smith) kao i poznu lipu (Tilia parvifolia Smith). U povećem razmerju nalazimo lipovinu u viđinskom okružju, gdje je imade i 22—24 met. visoke, obični joj je uzrastjo—20 met. Nedaleko grada Etropolja (u sofijskom okružju) našao sam g. 1882. prekrasno cvatuću lipu mjeseca lipnja. Lipovinu rabe u Bugarskoj za pravljenje koritah (osobito u viđinskom okružju), pravljenje kopanja, koševa, žlica, bukara itd., a i stolari ju rado upotrebljuju. Dok sam se nalazio u Bugarskoj, imao sam liep šešir, spleten od lipovog lika, što mi ga je napravio jedan mojih lugara. Ovdje mi je pođjedno iztaknuti, da sam godine 1883. mjeseca svibnja naišao u Bugarskoj na do sada nepoznatu još, dakle novu suvrst lipe „Tilia Pjerotići". Našao sam ju u pročutoj „Staroj planini" u mjestu zvanom |