DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 213 -^ godine. Za moga boravka u Bugarskoj, naime od god. 1881 —1885., ipak još nisam doživio rodne bukove gore. Ona u rečenih položajih pocimlje listati koncem travnja ili početkom svibnja kako koje godine, list joj pada prilično rano u listopadu, u koliko po rečenih planioah u studenu već snieg dosta silno mete. Od svijuh vrsti drveća bukva je po bugarskih šumah najglavnija vrst drveća. S druge strane pak baš bukove šume u Bugarskoj mnogo trpe od silnih bura, proljetnih mrazova i sniega. Tako su n. pr, godine 1883. državna šuma „Sirdonik vrateski´´ (u kotaru zlatičkom, okružju sofijskom) kao i šuma j,Murgoš" (u novoselskom kotaru) u površini od kojih lO.OOO hektara silno štetovale od sniegolonia i kitine. U „Staroj planini" u šumi „Vrateško" namjerio sam se na vanredno stara bukova stabla mjereća u promjeru SV^ m. uz visinu od 30 i više metara, tako da zaključujem na starost i više od 200 godina; slična stabla našao sam i u šumah bukovih kistendilskog okružja. Bukovo se drvo u Bugarskoj raznovrstno uporabljuje, prave od njega grede, režu daske, a rabe ga u stolarstvu, ponajpače dakako kao gorivo; nadalje ga rabe za vodenica, obruče, vretena, lopate, korita, viljuške, tanjure itđ. U njekih predjelih Bugarske upotriebljuju bukovu koru u kozarstvu, pa i za bistrenje vina n. pr. u okružju kistendilskom. Znajući za nestašicu hrastovine u Bugarskoj, a poznavajući veliku potrebu naročito željezničkih podvlaka već u najbližjoj budućnosti, ja sam bio nakan posvetiti osobitu pozornost uporabi bukovih podvlaka kod gradnje tamošnjih željeznica, te sam u tu svrhu poduzeo i pokuse u prenaveđenoj šumi „Murgos", nu sudbina htjela inače, i ja moradoh — za sada bar — ostaviti Bugarsku i kaniti se tih studija. Uz bukvu nalazimo svikud po Bugarskoj grab (Carpinus betulus. Linn.). Grab, koji inače spada medju drveće, rastuće u umjerenom pojasu, raste ovuda i po planinah, gdje dolazi u smjesi od 5~10**/o sa inimi vrstmi drveća. Tečajem dvijuh godina našao sam grab u državnoj šumi j,Vitinja" (sofijsko okružje), gdje je listao početkom svibnja, a prošle je godine cvao tek početkom lipnja. List mu u Bugai´skoj pada mjeseca listopada do polovice studena, dočim mu istodobno i plod đozrieva. Nalazimo ga u smjesi sa bukvom, hrastom, lipom i jasenom; u većem množtvu imade grabovine u „malom Balkanu" i u nižjih položajih „Stare planine". Nisam ga pako u Bugarskoj našao višjeg od 10—12 met. uz debljinu debla od 40 cm. Kao riedkost spominjem, da sam grab našao i u veoma vlažnih položajih tik sela „Rebrovo" (sofijsko okružje) duž rieke „Iskre". U blizini gradića Etropolja namjerio sam se na jedan grab u starosti od 180 — 200 godina, no taj je već počeo pogibati. U Bugarskoj ga rabe kolari, stolari i strojari, ovi posliednji prave od njega ponajviše kalupe za cipele, mlinari rabe ga za klinove, težaci prave od grabovine držala i grede na plugove i ostala ratila itd., a i kao gorivo se rado upotrebljuje. |