DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 2li ~ Bugari neproizvadjaju iz oniorikovine nistu osobita, kako to n. p. u drugili t^jevernih narodali nalazimo, uspieva pako ponajpače u tnje^ctvitili sat^tojiiudi sa jelom. Bugari ju zovu kao i mi sinrika ili omorika., kako gdje u kojem predjelu. Bieli bor (Pimis sjlvestris Lin.). I ovo se drvo nalazi u rečenih predjelih t. j . u visoko-studenom pojasu kneževine. Raste u smjesi sa jelom i omorikom na suhih mjestih, osobito ga je naći u ritskoj planini. U šumi zvanoj „Bukovo brdo" našao sam stabalja te.vrsti u visini od 24 metara. Deblom golim, imajućim tek na vrhuncu malu piramidalnu krošnju. Bor cvate onuda obično u lipnju, ja sam bio u tamošnjih strana, oko polovice si^pnja, pa sam našao cvatućeg bora. — Isto tako sam našao jedan takov bor i na vrhu ritske planine uz njekoliko jela i omorika, dakle u visini, gdje nestaje sniega tek mjeseca srpnja. Bor se u Bugarskoj izradjuje na daske i drugu rezanu gradju, za razne stolarske potrebe, a u koliko raste po suhih klisurastih predjelih, ono mu i drvo valjano. Seljaci osobito u planinskih selih vade od njega luč, koja im u mjesto svieće za razsvietu služi. U Macedoniji vade Pomačka sela iz njega smolu i katran, koji je cieniji od onoga, što se dobiva iz jele. Danas nahodimo u Bugarskoj bor u sastojinah samo još na nepristupnih visokih mjestih, u nizkih pristupnih predjelih već ga je tako rekuć nestalo, kao što i jele i omorike, a težko da ga neće doskora i po visovih naći sjekira utamanitelja, i tako će samokovske alpe ostati sasvim bez drva, a i ritske planine ista sudbina Čeka, uzprkos §. 13. šumske naredbe, koji se provesti nemože sbog sijaset nepovoljnih vlađajućih okolnostih. Osim rečenih vrsti drveća nalazimo u spomenutih planinah još i limbu (Pinus cembra Linn.). Limba uspieva mjestimice u samokovskih i ritskih planina, gdje sačinjava razmjer smjesi od 0´05. Žive pogotovo tamo, gdje je vječni snieg ili u najmanjoj ruci gdje ga imade do mjeseca kolovoza. Našao sam ju nad ritskim samostanom visoku 7 m. U Bugarskoj cvate mjeseca lipnja — dakle kasnije no obično. Raste veoma sporo. U Bugarskoj režu pastiri iz limbe različite predmete, kao ikone, slike i slične stvari; u druge se svrhe tamo neupotrebljava, te je u obće slabo poznata vrst drveća. Drugih vrsti drveća u t. zv. studenom pojasu Bugarske neima, a preostaje nam samo još spomenuti, da su samokovske kao i ritske planine veoma opustošene i poharane, tako da je užas gledati te goljeti — i k tomu još i tim žalostnije, što su tek u najnovije doba toli silno opustošene. Tako su tečajem dobe od 1880—1882. u dužini od kojih 40 kilometara i 10 kilomet. širine po tih alpah šume malo ne sasvim izsječene — čemu je ne malo kriv bio.i tadanji tamopodručni (sofijski) nadzornik šumarstva njeki g. N. Vitanov, koji ili nije umio ili nije htio da znade za užasne posljedice takovog haračenja. Nastavša skupoća građjevnog drva u Sofiji, i u obće u prostranom sofijskom okružju, davašc povoda neukom seljačtvu kao i njekim pohlepnim vlast |