DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 210 — 2 m. Korienje joj ovdje mnogo dublje prodire u zemlju, nego u samokovskih alpa. Omorika cvate obično mjeseca svibnja i kroz cieli lipanj, u koliko bo su u Bugarskoj takovi prirodui odnošaji, da je suieg naći tečajem cieloga ljeta po pojedinih visovih alpa. Značajnosti radi spominjem nadalje, da sam našao cviet i na nizkih grana — što, kako znamo, obično nebiva. Šešarke su smedje boje, oble i do 16 cm. duge. Omorika liepo uspieva, a raste grmovno. Baš netom što ostavih Bugarsku*, htjedoh poduzeti pokušaje u pogledu presadjivanja omorike iz sjemeništa na prosto; nu kako s političkih razloga za sada moradoh ostaviti tu zemlju, to ću, vratim li se kada i opet tamo, te pokušaje tada i opet nastaviti. Omorike se žalibože u Bugarskoj bezobzirno sjeku, osobito mlade, čemu je ne malo povod u pogriešnoj stilizaciji §. 27. prenavedenog šumskog zakona, koji glasi: „Državne i obćinske šume mogu se sjeći pod slieđećimi uvjeti: a) mlade šume, koje služe za ogrievno drvo, mogu se sjeći, kada postignu starost od 15—30 godina, izključenjem šiba, koje rabe za pleter plotova i obruče, koje se mogu sjeći već i u 6. godini — nu to samo na ime pročišćavanja dotične šume." Abstraktni smisao ovoga paragrafa pako dozvoljava sječenje šuma bez obzira na šumarsko-tehnička pravila, bile one koje mu drago vrsti, samo ako su 15—30 godina stare, dočim i opet prije spomenuti §. 13. iste naredbe strogo zabranjuje sječenje ma bilo koje vrsti drveća na opasnih mjestih. Dakle očito protuslovje, koje može jedino uroditi plodom štetnim po tamošnji šumarski razvoj, i to tim više, što navedeni paragraf nepostavlja i neoznačuje granice, pod kojimi se uporabiti može, odnosno koju vrst drveća je dozvoljeno sjeći u navedenoj dobi starosti i t. d. Usljed toga nije moći zabraniti ni sječu omorike i ostalih četinjača u toj dobi — i tako će žalibože i omorike u bugarskih planinah sve više nestati. Omoriku upotrebljuju nadalje i za pravljenje dasaka i greda, kao i za izradjivanje inake gradje za domaću potrebu t. j . jelovina i omorika služe Bugarom u iste svrhe. Kako se u Bugarskoj nisam nikada namjerio na guste omorikove šume — Arnauti bo već skrbe, da se za dobe prebiru — to držim, da bi gledom na rečeno bilo najsgodnije, u obće zabraniti sječu omorike prije 100—120 godine starosti. Našao sam nadalje u Bugarskoj omorika od 250—300 godina starosti, još posve zdrave i vrstne za gradjevni materijal. Isto tako sam se namjerio u šumi rečenog „Ritskog samostana^ na jednu omoriku, koja imaše promjer od 5 m. uz posve zdravo deblo, a visinu sam joj preračunao „Faustmanovim visomjerom" na 60 met., dočim joj starost cienih na 400 i više godina! ^ Iza. posliednjega rata svi Austrijanci morađoše ostaviti zemlju, pa tako i ja — postupak doista neopravdan a sigurno i nerazborit. Opazka pisca. |