DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ 209 — Namjerio sam se i na jele, preko 250 godina stare — pa ipak još posve ^iđrave i sposobne 5:a pilehje dasaka. Iz jelovine prave u Bugarskoj daske i grede, rieđje ju rabe za dtge ~ naime jedino u dubličkom kotaru, okružja kistenđilskog. Bave se timi pilarai pako ponajviše Arnauti. Samu sječu i izradbu drvlja obavljaju skroz primitivno i bez obzira na budućnost šuma. Pilane su sagradjene nuz vode i to predhistoricnim sistemom."^ Godine 1882. zabranila je ipak bugarska vlada mojim uticajem vandalsko to eksploitiranje — naročitom ustanovom (§. 13.) u šumskom zakonu, koja glasi: „Nitko nije ovlašten sjeći one šume, koje leže na strmih planina, a naročito i ono drveće, koje čuva zemlju od izmijanja i vododerina, kao i ono, koje štiti sela od posliedica planinskog sniega, urvina i kamenib litica, ma pripadalo to drveće kakovoj mu drago vrsti šume, nesmije se aikada sjeći." Posliednja ustanova ovog paragrafa doduše neodgovara naučno šumarskim zasadam, nu uza sve to bilo je neobhodno potrebno, strogom zakonskom ustanovom zabraniti bezuvjetno svako sječenje tamo — dok mjestne okolnosti i pogibeljni šumarski odnošaji, koji su u posliednje vrieme u Bugarskoj zavladali, takova ma i drastična sredstva zahtievaju. Jelove se daske osobito traže u Sofiji, gdje se sada mnogobrojno zidje i gradi. Pomaci t. j . poturčeni Bugari, nalazeći se u okolišju „Dimur kapije", proizvadjaju iz jele katran, dobivajuć od jednog stabla po 12 klgr. katrana. Nu pošto pri tom nemilosrdno pustoše šume, valjalo bi im to proizvadjanje bezuvjetno zabraniti, jer su iz sličnih razloga i u Macedoniji dične jelove šume posve poharačene. Pomaci prodavaju katran u Sofiju, Samokov i ostale obližnje gradove, a izvažaju ga i u Macedoniju. Miraogredce budi spomenuto, da jedna „sažina"** surove jelovine teži do 4000 klgr., u suhom stanju pako samo do 2400 klgr. U Samokovu prave stolari iz jelovine raznoliko pokućtvo. Jela cvate u Bugarskoj obično u svibnju ili lipnju. Druga vrst šumskog drveća jest smreka ili omorika (Pinus pectinata Tisch. ili Abies exceisa Link). Ovo drvo dolazi u smjesi sa jelom u rečenih predjelib, raste vrlo bujno, a dostizava ogromne visine, naročito na granici izmedju Bugarske i Maceđonije u historičnoj šumi ritskog manastira*"^´*, zvanoj „Dobro polje" ili „Bukovo brdo", gdje sam naišao na omoriku od 55 m. visine, uz promjer od * Usljeđ haranja šuma tih Arnanta došlo je već dotle, da svim selom samokovskoga kotara prieti propast od bujica — jer sii okolišne šume već na toliko poharane, da su sve tamošnje planine ogoljećene, — a već od g. 1879. amo nastaju redovito svakog proljeća najstrašniji potopi i poplave. ** „Sažina" je ruska mjera, a sadržaje 16 m^ drva. Ova je mjera u Bugarskoj udomljena od dolazka Eusa u zemlju, te se i država njom služi kod mjerenja drva. ´^-** Čnveni samostan Ritski Sv. Ivan, zadužbina je bugarskih vladara, a osnovnu po Ivanu Kitskomu. Opazke pisca, , lA |