DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 205 — d) oduzimanjem stelje zasušujemo naravne izvore; e) odnašaojem stelje lišavamo zemljište zaklona pred zimom i sunčanom žegom i naglom promjenom temperature; korienje u gornjih naslagali zemlje usljed toga cesto poveline, a sjeme drveća (žir, bukvica i t, d.) nemožc lahko da proklija, nego se smrzne i osuši. : II. Oduzimamo šumskom zemljištu njegovo naravno gnojivo* Štetne posliedice oduzimanja stelje nepokazuju sie odmah: prema vrsti drveća, dobroti zemljišta i položaja pokazuju se one tečajem decenija prije ili posije. Krošnja drveća biva sve riedja i riedja, mlađe se grančice poemu sušiti i malo lišća razvijati, usljed toga poeme prirast opadati, stabla ne rastu više u debljinu, nego napokon zakržljaju i poćmu se sušiti. Na njihovo mjesto pojave se druge prostije vrsti drveća, dok vremenora i tih nestaue. Šumsko gospodarstvo, komu je svrha da čim veću korist iz šumah dobije, počme nazadovati, novčane koristi i dohodci izcrpe se. Takove će šume na brzo biti jasna slika tužna gospodarstva. Kad se već to zlo oduzimanje stelje tako uobičajilo, biti će težko na jedanput narod od toga odvi-atiti. Ali kad već mora biti zlo, a ono treba nastojati, da bude čim manje. Time mislimo reći, da valja kod sabiranja stelje oprezan biti, pa gledati, da bude neka harmonija izmedju gospodarstva poljskoga i šumskoga. Kad se već šumsko lišće kupi, a ono neka se kupi po šumskih putevih, po jarugah i prije nego će novo lišće da opane. Još se moramo obazrieti na pitanje: od kakove je važnosti šumska stelja kao gnojivo za poljsko gospodarstvo? U Njemačkoj ima tvornica, koje se bave proizvadjanjera stelje iz treseta. Naročito u kneževini Oldenburg ima takovih tvornica mnogo. Treset se najprije suši, zatim se u tvornici u sitne vlaknate komadiće izsječe, a onda presuje da mu se objam smanji. Tu novu obrtnu granu obreli su njemački šumari, da se što to narod od šumske stelje odvrati. No netrebamo ni spominjati, da je tresetna stelja kao gnojivo vrlo slabe vriednosti. A kako je sa šumskom steljom ? Racionalni ekonomi kažu već danas, da je poljsko gospodarstvo, koje zavisi od šumske stelje na vrlo slaboj podlozi, pa su uvidjavni gospodari i okanili se šumske stelje. Od kakove je važnosti šumska stelja za poljsko gospodarstvo, dokazuje nam Dr. Ebermayer u citiranom već djelu. U stajah ima ona stelja veću vriednost, koja može više gnojnice u se upiti i u sebi zadržati. U tom pogledu na prvom je mjestu mahovina, onda slama pa bukovo i ostalo lišće, paprat, omorikove četinje, borove četinje i najposlje vriesak. Slama je dakle (osim mahovine) najbolja. Lišće već i u tom zaostaje za slamom, što se sbije u tvrde grude, pa se vrlo težko raztvara, daje nam dakle takozvano hladno gnojivo; ono nam dakle samo u velikoj nuždi može nadoknaditi slamu. Samo ako se lišće sa rahlom crničnom zemljom dobro promješa, da se napravi kompost, može se dobro upotriebiti, Vriednost stelje kao gnojivo zavisi od njezinih kemičkih sastavina. Dušika ima šumska stelja u sebi više pego li slama Popriečno imade u susvim suhom |