DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 204 — i humus još u većoj mjeri. No humus je i radi svojih kemičkih sastojina m šumu od velike važnosti. Raztvorbom šumske stelje nastaju razni produkti. Ugljični hidrati stvaraju se najviše, a napokon pretvaraju se u ugljičnu kisehnu i vodu. No osim njili stvore se i dušične slucenine, naročito amoniak. Dušika, drvo samo za sebe doduše netreba mnogo, ali ga u punoj mjeri trebaju zeleni dielovi stabla, jer bez njega neima klorofila, protoplazne i t. d. Zeleni dielovi pak (hšće) stvaraju organičke slucenine, pa bez njih ne samo da nebi imali u šumi prirasta, nego bi i šuma nestalo. I ako ima uviek u xraku ugljične kiseline pa i amoniaka, koji kišnicom u zemlju prodiru, ali neima u zraku drugih kemičkih spojeva, koji su za život bilja takodjer neobhodno potrebni -- a to su mineralne sastavine. Te sastavine dobiva biljka jedino iz zemlje. Često u velikih dubljinah zemlje traži stablo svojim korienjem te sastavine, pa ih onda kroz cievne svezke odvodi u svoje dielove i lišće. Uvažimo li, da u mineralnom tlu imade vrlo malo nekih mineralnih sastavina, bez kojih drvo obstati nemože, onda ćemo iahko pojmiti, kako nam valja u šumi štediti te sastavine, koje je drvo za sebe iz zemlje izvadilo. Te vrlo važne sastavine jesu kali i fosforna kiselina. Steljom stvara si šuma sama gnojivo i pripravlja za daljni razvoj za uviek nove hrane. Ona ju tako rekuć iz dubljine vadi i na površini slaže. Iz svega toga Iahko ćemo moći ocieniti vriednost stelje za šumu i šumsko gospodarstvo. Na sve te razloge slabo se obaziralo, a i danas se malo tko na njih obazire. Kratkovidni zemljodjelac, koji samo momentane koristi pred očima imade, gledi da si polja na uštrb šuma poboljšava. I tako, se i u tom pogledu sa velikim narodnim blagom vrlo maćuhinski postupa; sve se dade brže popraviti i podići i njiva i vinograd i livada, samo opustošena šuma treba na stotine godina, da nara opet bujnim zelenilom goru pokrije. Sviju uslova, koje šuma za obstanak treba, nestaje malo po malo oduzimanjem stelje. Evo štetnih posliedica, koje uduzimanjem stelje nastaju i koje Dr. Ebermayer u svom djelu navadja: I. Skidamo sa šumskoga tla zaštitni pokrov. Radi toga: ´ a) u gorskih priedjelih poslie nagle kiše voda brzo odplavljuje i nastaju nagle bujice, koje sve sobom odnose što im je na putu, zamuljuju potoke i na plodne zemlje nanose piesak, šljunak, rulju i t. đ,; b) šumsko tlo bez stelje nabrzo otvrdne i izgubi porozitet, jer ga nagla kiša kao guvno sablje. Uslied toga nemože voda u dolnje slojeve prodirati, a i pristup zraku je posve nemoguć, čitav potrebiti proces u zemlji prestane, mlađe biljke nemogu širiti korienja, a i korienje staroga drveća nemože da razvija vlasastih žilica; c) vlaga i voda se brzo izpariva i zemlja suši, jer ju vjetar s jedne strane odnosi a i sunčani traci zagrivaju i suše; i sama vlaga iz dolnjih slojeva kapiiarnimi cievi na površinu dolazi i tu izhlapljuje. Tvrdo šumsko Mo bez stelje brže se suši i suša dublje prodire nego li u rahlom i steljom pokritom tlu; |