DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 202 šumski je to neobhođtio potrebno, jer iiilade biljke popriecno trebaju više i kalija i fosforne kiseline nego li starije. m osim kemičkih svojstva (o kojih ćemo još knšnje obširnije govoriti), imade šumska stelja za obstanak i eksistenciju šumskoga drveća još i vrlo važna fizikalna svojstva. Svake jeseni opada lišće, a tečajem godine usljed pritiska sniega, kiše i drugih upliva, vrsta se ovo jedno na drugo da čitave naslage napravi. U tih se naslagah uviek promjene sbivaju, pa ćemo naći od gornjega još čitavoga Hšća prama dole kemičku raztvorbu u raznih stadijah, dok sasvim dolje nenadjemo već sprhlo lišće, iz koga je humus nastao. Ta naslaga lišća osahla je i vrlo šupljikasta, pa kao spužva može u sebe puno vode primiti i dugo je u sebi zadržati. No ona je i higroskopićna t. j . ona može kao i sol u sebe iz atmosfere puno vodene pare usisati. No osim toga je šumska stelja loš vodić toplote, pa s jedne strane zadržaje toplotu zemlje, a s druge strane opet ju štiti od prevelike toplote i zime. Kad udari nagla kiša, puno se vode u šumskoj stelji zadrži. Vriednost njena u tom pogledu osobito je velika u gorskih predjelih, jer ova zadržaje kišnicu da naglo ne odtiče i da neodnese hranive česti iz šume i da nepoplavi okolne usjeve. Podpisani je imao priliku u Zagorju viditi, gdje je posije nagle kiše vrlo plodna livada postala skoro neplodnom i bujica je naniela čitavu naslagu pieska, a na piesak kamenje od veličine šljunka pa do nekoliko centi težkoga. Uzrok je opet i tu bio oduzimanje šumske stelje, da su šume na obroncih vrlo zakržljale; šumsko tlo bilo je golo a naslage pieska i kamenja bujica je onda lako sobom poniela. Vođa je jedino sredstvo; kojim bilje u obće hranu u se prima. Sve mineralne sastojine moraju biti raztopljene, da uzmognu cievnimi svezci kao sok kroz bilinu cirkulirati. Za oto je od neproeienjene važnosti opet naslaga lišća u šumi. Dr. Ebermayer, koji je pitanje o vriednosti šumske stelje do sada najbolje proučio i opisao, dokazuje nara eksperimentalnimi pokusi veliku važnost stelje za šumsko gospodarstvo. Mi imamo to djelo pri ruci, pa ćemo se u mnogom poslužiti njegovimi podatci i rezultati.* Neima sumnje, da krošnje drveća upijenu vodu i vlagu od izparivanja štite i čuvaju zemlju da se neizsuši, ali to izparivanje znatno preprečuje i šumska stelja. Kad poslie sniega voda u znatne dubljine zemlje prodre, izpari se kašuje tečajem toplih ljetnih mjesecih iz šumskoga tla steljom pokritoga za 78*´/o manje vode, nego li iz zemljišta, koje nije šumom obraslo; od tih 78^/o odpada 25"/o na šumsku stelju a 53"/o na drveće (krošnju). Šumska stelja štiti dakle u polovicu manje zemljišta od izparivanja nego li krošnje drveća (Dr. Eberraajer), * Die gesa-mmte Lelire der Waldsfcreii mit Rucksicht auf die cliemische Sutik des Walde9 von Dr. Ernst Ebemayer. Berlin 187G. Verlag v,, Julius Springer. |