DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 152 — Pitanje šumarske obuke se u obće nemože tim načinom riešiti, da se oni, koji uzeše ini put naobrazbe sliediti, zametavaju. A ni mi neželimo možda zato premještenje šumarske obuke na sveučilište, jer dvojimo o uspjesih samotnih šumarskih škola. Ma sve da jesam i sam svoje´ nauke svršio na sveučilištu, to bih se ipak svakomu onomu, koji bi takav zaključak na štetu samotnih šumarskih škola stvorio, svom odlučnošću suprotstavio, i to ne možda dragog mira radi, već zato, što takov zaključak smatram nepravednim, jer, kako rekoh, tomu nam manjka mjerilo za nuždno prispodabljanje. Nevalja ipak pri tom zaboraviti, da sve ono, što samotnim šumarskim školam pridajemo, istodobno i u istoj mjeri zahtjevamo takodjer i za obće visoke škole. I stoga moram označiti posve krivom predpostavom mnienje, da se na obćih visokih škola neodgajaju valjani praktičari. Pitat će sada ipak možda ovaj ili onaj: ako se neda vrstnoća obuke tih dvijuh vrsti šumarskih učilišta po postignutih rezultatih razlučivati, zašto dakle da se samotni šumarski zavodi napuštaju? I na to ću pitanje odgovoriti. Hoćemo li, da riešimo šumarsku obuku izoliranog položaja, to nas k tomu nuka prije svega uvjei^enje, da će šumarski zavodi u savezu sa običnimi visokimi školami svoj cilj laglje postići, i to toli docenti, kao što će i djacisvojoj svrsi manjim trudom, u metropolah duševnoga rada moći zadovoljiti, u koliko im tuj pomagala naukovanja i naobrazbi u najvećoj mjeri na dispoziciju stoje. I obće visoke škole neimaju medjutim šumarske učenjake, već samo muževe za šumu odgajati, kako to već i do sada činjahu. Bio bi ipak vrlo značajni karakteristikum za šumarsku praksu, kad bi se uzpostavilo, da se pravi praktičar samo tamo može uzgojiti, gdje se znanstvena naobrazba s najvećim! potežkoćami boriti imade. Za uzgoj šumarsko-čuvarskoga osoblja može nutrašnjostšume biti pravo mjesto; za uprav Ijajuće gospodarskočinovničtvo, pocamši od nadšumara dalje, vodi put k praksi jedino kroz znanost. Budi nam mimogredce obazrieti se još na jedan predmet/koji sa netom razglabanom temom u tjesnom savezu stoji. Običavalo se kao njeku osobitu prednost samotnih šumarskih škola izticati, da na njih šumarsko pokušavanje i iztraživanj e može bolje uspjevati. U koliko bi se ta navodna prednost samotnih zavoda imala osnivati na njihovom šumovitom okolišju, vrieđi i ovdje ono, što smo prije spomenuli u pogledu ekskurzija. Morali bismo dakle i ovdje opet oprovrgavati bludnju, da obćim visokim školam manjka šumište. U ostalom znamo, da je baš kod tih šumarskih iztraživanja samo šumovito okolišje t. zv. glavne postaje, samo podredjene vriednosti, pošto te glavne postaje samo s najmanje Česti one sastojinske i stojbinske odnošaje pružaju, koje imadu biti predmetom samih iztraživanja, što nam medju inim ponajbolje dokazuje i bečka šumarska pokušalištna postaja sa svojimi pokusnimi reviri diljem države. Što pako samotnim školam u stanovitom smjeru svaku sgodnost za smještenje takovih |