DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 151 -- Nepojmim pako, zašto li bi obće visoke škole priečile praktičnu naobrazbu šumara; ta znanost i praksa nisu u protimbi, več dapače one spadaju jedna drugoj. Ili zar možda šumarskim učilištam na sveučilištih manjkaju sredstva, potrebna za praktične demonstracije? Dakako što još! Neka si đotičnici izvole samo pogledati jednom šumarske zbirke sveučilištah u Beču, Monakovu, Giesenu, KarlsruM ili Ztirichu, pa će se brzo uvjeriti, da su kud i kamo podpunije od one n. pr. našega križevačkoga zavoda, a sigurno ravne onim u Aschaffenburgu ili Tharandu. Nemislim pako ovdje druge, do iih šumarske zbirke, dakle negovorim o naravoslovnih zbirka, jer da su takove na občih visokih škola kud i kamo bogatije i bolje, nego na samotnih šumarskih zavođih, razumjeva se samo sobom. Ili zar se možda na obćih visokih škola zanemaruju šumarske ekskurzije? Sigurno ne! Ja sam učio — govori prof. Seckendorf — na sveučilištu Giessenskom, a na politehnici u Ztirichu bijah učiteljem, pa moram priznati, da se na obijuh tih zavoda bar toliko ekskurzija obdržaje, koliko na šumarskoj akademiji u Mariabrunnu ili ma kojoj inakoj osamljenoj školi, koje imah sgode proučiti. Nu možda da imadu učitelji takovih samotnih zavoda praktičniji smjer obuke? Nu činjenice poriču i to. Mi bo nalazimo učitelja najraznoličnijih smjerova na obijuh vrstih zavoda, pa ipak nebismo mogli reći, da se kod namještivanja učiteljskih sila postupa po stanovitom kojem načelu. Tako nalazimo n. pr. na šumarskoj školi u Mlindenu ravnatelja, koji je svoje nauke crpio na sveučilištu, a nasuprot i opet podučavaju na sveučilištu Giessenskom sami praktični šumari. Isto tako nevriedi tvrdnja, da šumari, učivši na obćih visokih škola, ponajpače njeguju teoretični smjer. Boseov stroj za gradnju puteva, Fausfcmannov visomjer, Urichov vijak za razprskivanje, promjerka od Hejeraitd., sve sami strojevi, koji su posvuda udomljeni, dokazuju ponajbolje, da se na sveučilištih takodjer i praktični šumari uzgajaju. Pa tko će smjeti uztvrditi, da heski, badenski ili švicarski šumari ma u čemu zaostaju za svojimi drugovi po onih država, gdje postoje samotne šumarske škole sa tobož praktičnim smjerom? Nebih želio, da me tko krivo shvati, a zato i opet naglašujem, da mi ni na kraj pameti nije, uztvrditi, da bi gledom na rezultat e praktične obuke postojala ikoja razlika medju obćimi visokimi školami i samotnimi šumarskimi zavodi. Za samo prispodabljanje gospodarstvenih uspjeh a pako manjka nam svako mjerilo, jer prihod šuma neovisi samo o djelatnosti šumara, već takodjer, i to većim dielom, i o vrsti drveća i stojbinskoj vrstnoći. Pogriešili bismo dakle, kad bismo išli iz veličine šumskih prihoda zaključivati vrstnoću jednoga ili drugoga sustava šumarske obuke. Toli samotne šumarske škole, koli i obće visoke škole uzgojiše vrstne šumare, a razmotrimo li stanje odnošaja, to ćemo naći slušatelje obijuh vrsti naučnih zavoda toli na učiteljskih stolica, koli i na svih inih mjestih prakse, počamši od nadšumara do vrhovnoga zemaljskoga nadšumarnika. |