DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 150 — mjerodavna ovdje, već se tuj radi samo o tome, da iste budu čim raznoličnije u pogledu vrsti drveća,vrsti uzgoja kao i gospodarenja." Za predočiti slušateljem kolosjek ili sitnu šumu, netreba sigurno šumišta od više kvadratnih milja, koje se tim načinom uživa i gospodari, a za upoznati se sa gospodarenjem u hrastovih šumah, netreba sjegurno cielu Slavoniju obići. Dakle, kao što rekoh, raznoličnost šumarskih odnošaja, to je ono, što šumarsko učilište za svoje ekskurzije potrebuje. Pa napokon rado bismo znati ipak onu šumarsku školu, koje demonstrativne šume sve vrsti drveća i uzgoja imadu, koje šumar mora poznavati! Gdje je taj šumarski zavod, koji u svojoj neposrednoj blizini imade bukovih, hrastovih, borovih, smrekovih i jelovih sastojina, odnosno visoke, sitne, srednje, prieborne itd. šume? Takovoga mjesta u obće neima. I tako vidimo, da sva šumarska učilišta potrebni im demonstrativni materijal većim dielom izvan svojih t. zv, naukovnih šuma tražiti moraju. Stoji li pako to, kao što bezdvojbeno stoji, to ćemo se sjegurno moći i u pitanju svrsi shodnog smještaja šumarskoga učilišta složiti. Šumarsko učilište treba da bude uviek tako smješteno, da se s njega može lasno do šuma najraznoličnijih obilježja doći. Koja su to pako mjesta, koja ta svojstva imadu? To su ponajpače ona mjesta, u kojih se najviše svjetskih prometila stiče, t, j. gradovi, u kojih s 0 ž e 1 j e z n i c e s t i č u, ti su najsgodniji za smještenje šumarskih učilišta. Pitamo li pako, u kojem se odnošaju u tom pogledu nalaze sveučilišta prema samotnim šumarskim školam, to će posliednje vrlo zlo proći. One leže većinom, kao što n. pr. i naš Križevac*, tako rekuć na prostom polju! A neleže li nasuprot Halle, Giessen, Heidelberg, Wurzburg, Monakov, Beč pa i isti Zagreb, posve inače — u središtih prometa. Pa tko će napokon tvrditi, da se kod ustrajanja samotnih šumarskih škola vazda prije svega uzimala u obzir šuma? Pitanje prištednja bilo je obično mjerodavno kod izbora takovih mjesta. Tu je grad doprinieo manju ili veću žrtvu (?), tamo bijaše koji prazni dvor ili samostan, koji se inače nemogahu upotrebiti, ili pako sgrađe, koje se jeftino mogahu dobaviti itd. Pa ako i nebijahu obziri prištednje vazda mjerodavni, to su prečesto bili i opet inaki politički ili sobstveni interesi, koji utemeljenje uvjetovaše. — Većina tih samotnih učilišta, potiče medjutim iz dobe poštarskih elegija, a položaj njihov podnipošto više neodgovara današnjim odnošajem prometa. Dolazim napokon do izpitanja tvrdnje, da na šumarskih učilištih obćih visokih škola (sveučilišta), čisto teoretični smjer obuke prevladjivati mora. Da, tako se tvrdilo; nu čim sam pitao za razloge te tvrdnje, vazda sam zalud izčekivao odgovor. U izToru ovdje Hohenheim spomenut. — Uredničtvo. |