DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 37     <-- 37 -->        PDF

^ ]8i ~


rečenu ustanovu §. 12. zak. članka I. od g. 1883. prije svega u sklad, sa ustanovami
zakona od 21. sieonja g„ 1877. o preustrojstvu kralj, gospodarskoga i Šumarskoga
učilišta u Križevcih, odnosno obratno šumarsku obuku ^ šuraskoupravnoga
osoblja u našoj domovini izjednačiti s onom u kraljevini
U garskoj.


Kako nadalje ođtuđa razabrati, to se ipak negledei^ na to, što je goi*e rečena
ustanova §. 12. zakona od god. 1883. prema današnjem stanju šumarske znanosti i
šumarstva posvema opravdana, tim zakonskim člankom I. od g. 1883., zatvara abiturientom
domaćega kr. Šumarskoga zavoda (buduč po svojoj naravi srednjega šumarskoga
Ličilišta), pristup u službe kr. šumarskoga erara u Hrvatskoj i Slavoniji, te bi
tako usljed dalnjih posljedica, koje s tom ustanovom u savezu stoje, mogla donjekle i
sama opravdanost obstanka rečenoga domaćega učilišta dvojbenom postati, pošto baš
Činovničtvo državnoga Šumarskoga erara ponajveči postotak sveukupnoga Šumarskoga
činovniČtva u Hrvatskoj i Slavoniji sačinjava.


Nedvojbenu potrebu vfše humanističke i strukovne naobrazbe,
kao i zreliju dobu naših šumarskih strukovnjackili pripravnika
zagovaraše već g, 1876, živog. dr. Vjekoslav Kdros kenji, za tada namj.
ravnatelj križevačkoga učilišta, kao i g, Mijo Vrbanić, tada c. kr.
šumski nadzornik i zast\ipnik šumarstva, u banskoj anketi držanoj
u Zagrebu dne 17. i sliedecih dana siečnja, navedene godine ob
preustrojstvtx toga zavoda — samo Što moraše uzmaknuti pred zaključkom
većine iste ankete.


Osim gore rečenih činjenica podignute su u posliednje doba u javnosti s najraznijih
strana proti današnjem ustrojstvu kr, šumarskoga učilišta kao i današnjem
sustavu šumarske obuke u nas, još i ine manje više opravdane pritužbe — koje su
valjda na,pokon i samo ravnateljstvo zavoda pouukale, da je isto obnašlo shodnim, u
netom objelodanjenom izvještaju — „0 djelovanju zavoda za minulog 25
godišnjeg obstanka" — i samo naglasiti potrebu čim skorije svrsi shodne reorganizacije,
naročito šumarskoga odjela zavoda.


Nemože ipak biti svrha nazočne predstavke — podizanje obtužnice protiva šumarskom
učilištu i njegovih manjkavostih — nu kako su te postojeć e obstojnosti
već od dulje vremena predmetom javnoga pretresivanja, bilo sad opravdano ili neopravdano
protiva zavodu, tolike važnosti po naš nai-ođ i zemlju, a naročito i po naše
Šumarstvo, to upravljajući odbor, vršeć namjeru VIIT. glavne skupštine šumarskoga družtva
— visoku kr. zem. vladu u svoj pokornosti umoljava: ,,da visokoista blagoizvoli
u interesu stvari — kao i konačnoga cieli shodnoga u red jenja
p i ta nj a — o šumarskoj obuci u našoj domovini — čim skorije sazvati
anketu strukovnjaka i vještaka — u kojoj da bude i šumarsko
družtvo zastupano — koje će imati svestrano iz pitati opravdanost
tegoba — a pod jedno utanačiti i sve ono, Što je u interesu obezbiedjenja
budućnosti domaćega šumarskoga stališa — na polju šumarskeobukepreduzetinuždno".


Trgovačke viesti.


šumske prodaje IV. Grad ,,Varaždin" prodao je ukupno 1746 hrastovih
stabala iz gradskih šuma, i to iz šume „Cmročje^´ 666* hrastova , procienjenih
na 4030 for. — za svotu od 4800 for. — iz šume „Dubrava*^ pako 1080
hrastova za svotu od 6592 for, trgovcu Natanu S t a i n e r u iz Varaždina.


Vlastelinstvo .^Šašinovec" u podžup. krapinskoj, prodalo je iz svoje vlastelinske
šume 100 hrastovih stabala, za svotu od 800 for.




ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 182 —


Prigodom na dne 27, veljače kod kr. podžupanije ii Osieku obdržavane dražbe
od 9845 hrastova iz šume urb. obćine Čepin, postao je dostalcem g. Josip
Seđlaković iz Osieka, ponudom od 137.180 for.


Prigodom na dne 25. veljače obdržavane dražbe kod kr. nadšumarskoga ureda
u Vinkovcih, dostao je sumu „Deš" — trgovac Christian Hermann iz Osieka,
ponndom od 85.35o for.


Vlastelinstvo „Bi š kupee " (Sigmuud pL Hanor) prodalo je trgovcu g. Guid i
Prister u IBOO hrastova iz šume „Selnica´´ za svotu od 10-000 fov.


Kod kr. nadšumarskoga ureda u Tinkoveih prodano je oko 1200 hrastov
a iz tamošnjih državnih šuma, na izbor i izvan dražbe, trgovcem Neuschioss u
iz Badapešte, Sorgeru iz Ođieka, Gilbertu iz Francezke i Schadelocku iz
Trsta uz 257o ´^^^"´^*^ procjene po Šumarskom uredu.


Ovdje nam je podjedno spomenuti, daje lanjske godine kupio g. Gustav Taussi g
iz Ivanca, u kr, podžupaniji zlatarskoj, u obćini Orešje, bukovu šumu „Gora Zelina^´
u površju od 522 jutra i 1402Q^, za svotu od 8000 for., t. j . p o r al sa 15 for.
32 n$. tlo zajedno sa sas toj inom.


Brača T. Paligora u Kragujevcu u Srbiji, nudjaju na prodaju 2000 komada
hrastovih stabala u debljini od 50 — 80 cm. u šumi nedaleko nove željezničke
pruge u Kragujevcu.


Dn e 5. travnj a obdržavati će se kod kralj, šumarskoga ureda u -Otočcu
ponovn a dražbena prodaja drvnog eteta iz državnih Šuma nagibajućih prema državnoj
parnoj pili u Štirovači, na pet sliedečih godina. Drvni etat dotičnih šumskih predjela
iznaša oko 6000 m. jelovine i smrekovine i 10.000 m. bukovine sposobnih za proizvadjanje
iiesa i onda 23.780 prostornih metara gorivih drva. IzkliČna ciena ustanovljena
je po ni. jelovine i smrekovine sa 2 for-, za bukovinu sa for. l´BO — a za
gorivo po fr. 0.30 po prostorni ra:etar. Najamnina pile itd. 1800 fr. jamčevina 3000 fr.


Dne 12. travnja, obdržavati će se kod kr. podžupanije u Križu dražbena
prodaja od 139 komada hrastovih i briestovih stabala, uz raznoliko
drugo drvo izvučeno iz Cezme prigodom Čiščenja,


Dne 13, travnja obdržavati će se kod šumsko-gospodarstvenog ureda
sluinjske imovne obćine u Eakovcu, dražbena prodaja od kojih 2420 m^ borovo
g gradjevnog drva, u procjenjenoj vriednosti od 9700 for. — iz šuma „Javorje,
Brzetinac i Bosiljevo" šumarje Kakovačko.


Dne 17. travnja obdržavati će se kod kr. podžupanije u Pakracu,
ponovna dražba od 120 jasenovih i 59 briestovih stabala sa pašnjaka ^^E. a žljevi´´
urbarne obćine Končanica,


Francezki konaulat u Zagrebu — i lirvatska trgovina drvom. Mnogo
godina ima jurve toma, sto se je u hrvatskih krugovih^ stojećih u poslovnih odnošajib
sa Francezkom a i u krugovih francezkih, koji kupuju hrvatske suvovine, napose
hrastove duge, pojavila želja, da se u Zagrebu, u glavnom gradu Hrvatske, stvori
francezki konzulat, koj da zastupa francezke trgovačke interese a ujedno olakša poslovne
sveze hrvatskih trgovaca sa Francezkom.


Prije tri godine potražio je tadašnji generalni konzul Francezke u Budimpešti,
Comte Laugier de Villars, od tajnika zagrebačke trg. obrt. komore sastavak jedne
obširne spomenice, u kojoj da budu svi podatci o poslovnih transakcijah medju Francezkom
i Hrvatskom sakupljeni, a ujedno i odnošaji državnopravni kraljevine točno
označeni. Ova spomenica bje po rečenomu generalnomu konzulu odaslata na francezke
ministarstvo izvanjskih posala, posije ustmenoga sporazuvnka sa tajnikom komore, koga
je zamolio, da dodje u upitnom predmetu sam u Budimpeštu. Francezke ministarstvo
živo zaokupljeno inimi važnimi poslovi, napose onimi Tonkina, nije do danas izjavilo
svoju u tom predmetu, nu trgovci hrvatski a do njih liepi broj Eranceza, odlučise iz