DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^ ]8i ~ rečenu ustanovu §. 12. zak. članka I. od g. 1883. prije svega u sklad, sa ustanovami zakona od 21. sieonja g„ 1877. o preustrojstvu kralj, gospodarskoga i Šumarskoga učilišta u Križevcih, odnosno obratno šumarsku obuku ^ šuraskoupravnoga osoblja u našoj domovini izjednačiti s onom u kraljevini U garskoj. Kako nadalje ođtuđa razabrati, to se ipak negledei^ na to, što je goi*e rečena ustanova §. 12. zakona od god. 1883. prema današnjem stanju šumarske znanosti i šumarstva posvema opravdana, tim zakonskim člankom I. od g. 1883., zatvara abiturientom domaćega kr. Šumarskoga zavoda (buduč po svojoj naravi srednjega šumarskoga Ličilišta), pristup u službe kr. šumarskoga erara u Hrvatskoj i Slavoniji, te bi tako usljed dalnjih posljedica, koje s tom ustanovom u savezu stoje, mogla donjekle i sama opravdanost obstanka rečenoga domaćega učilišta dvojbenom postati, pošto baš Činovničtvo državnoga Šumarskoga erara ponajveči postotak sveukupnoga Šumarskoga činovniČtva u Hrvatskoj i Slavoniji sačinjava. Nedvojbenu potrebu vfše humanističke i strukovne naobrazbe, kao i zreliju dobu naših šumarskih strukovnjackili pripravnika zagovaraše već g, 1876, živog. dr. Vjekoslav Kdros kenji, za tada namj. ravnatelj križevačkoga učilišta, kao i g, Mijo Vrbanić, tada c. kr. šumski nadzornik i zast\ipnik šumarstva, u banskoj anketi držanoj u Zagrebu dne 17. i sliedecih dana siečnja, navedene godine ob preustrojstvtx toga zavoda — samo Što moraše uzmaknuti pred zaključkom većine iste ankete. Osim gore rečenih činjenica podignute su u posliednje doba u javnosti s najraznijih strana proti današnjem ustrojstvu kr, šumarskoga učilišta kao i današnjem sustavu šumarske obuke u nas, još i ine manje više opravdane pritužbe — koje su valjda na,pokon i samo ravnateljstvo zavoda pouukale, da je isto obnašlo shodnim, u netom objelodanjenom izvještaju — „0 djelovanju zavoda za minulog 25 godišnjeg obstanka" — i samo naglasiti potrebu čim skorije svrsi shodne reorganizacije, naročito šumarskoga odjela zavoda. Nemože ipak biti svrha nazočne predstavke — podizanje obtužnice protiva šumarskom učilištu i njegovih manjkavostih — nu kako su te postojeć e obstojnosti već od dulje vremena predmetom javnoga pretresivanja, bilo sad opravdano ili neopravdano protiva zavodu, tolike važnosti po naš nai-ođ i zemlju, a naročito i po naše Šumarstvo, to upravljajući odbor, vršeć namjeru VIIT. glavne skupštine šumarskoga družtva — visoku kr. zem. vladu u svoj pokornosti umoljava: ,,da visokoista blagoizvoli u interesu stvari — kao i konačnoga cieli shodnoga u red jenja p i ta nj a — o šumarskoj obuci u našoj domovini — čim skorije sazvati anketu strukovnjaka i vještaka — u kojoj da bude i šumarsko družtvo zastupano — koje će imati svestrano iz pitati opravdanost tegoba — a pod jedno utanačiti i sve ono, Što je u interesu obezbiedjenja budućnosti domaćega šumarskoga stališa — na polju šumarskeobukepreduzetinuždno". Trgovačke viesti. šumske prodaje IV. Grad ,,Varaždin" prodao je ukupno 1746 hrastovih stabala iz gradskih šuma, i to iz šume „Cmročje^´ 666* hrastova , procienjenih na 4030 for. — za svotu od 4800 for. — iz šume „Dubrava*^ pako 1080 hrastova za svotu od 6592 for, trgovcu Natanu S t a i n e r u iz Varaždina. Vlastelinstvo .^Šašinovec" u podžup. krapinskoj, prodalo je iz svoje vlastelinske šume 100 hrastovih stabala, za svotu od 800 for. |