DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 17& — ´ IV, Osim drva za ogriev, što no ga troše naši posjednici šuma — a naročito imovne i urbarne obćine — za podmirenje vlastitih potrebština na gorivu — othiosno podmirenje gorivne pripadnosti šumskih ovlaštenika, dolazi u Hrvatskoj 1 Slavoniji svake godine još i oko 650.000 prostornih metara, svake vrsti drva za ogriev u trgovinu. Samo se sobom razumjeva, da se veći dio toga goriva (do 96^0) dobavlja iz naših domaćih šuma — akoprem se u posliednje doba, naročito u Hrvatsku (Zagreb itd.) mnogo goriva takodjer i xz susjednih zemalja dovaža. Uobće se ipak u nas još ni iz daleka nije trgovina gorivim drvom razvila onako — kako bi interesi šuraoposjednika zahtjevali, krivi su tomu pako ponajpače nesgođni pi´ometni odnošaji, kao i skupoća izvoza tih drva uobće, iz šuma do samih tržišta, koje ciene obično daleko premašuju kud i kamo cienu samoga drva na panju. Dapače ne riedki su oni slučajevi, gdje nam tako rekuć još sasvim nemoguće unovčenje gorivih drva. Tako bi po veličini površine, koja se u šumah svake godine posječe, morala sama Slavonija svake godine proizvesti do 1^2 milijuna prostornih metara drva za ogriev. Nu mjesto ove množine proizvede samo do 300.000. Preostatak izgubljen je za uvjek; sagnije i iztrune u šumi, bez da se je upotriebio, dočim se istodobno susjedna južna Ugarska neprestano bori sa posvemašnjom oskudicom na dobrom ogrievBom materijalu;^´ Hrvatska gubi dakle godinu za godinom izravno veoma mnogo, ali još više indirektno, uvaži li se koliko štetuje pri tih okolnostih i sama industrija drva uobće. Proizvoditelj kupujuć sastojinu, prisiljen je zaračunati cielu cienu surovoga drveta na čistu robu koju proizvodi, jer mu odpadci ~ t. j . gorivo drvo — nedonesu uobće nikakove koristi, Usljed toga se pako poskupi nerazmjerno produkcija: a to tim više u onih ne baš riedkih slučajevih, kada se pokazuje tehnička uporaba stabala mnogo manje vriedna, nego li je to predpostavljeno kod procienjivanja i kupovanja stojećih stabala. Jer su dakle odpadci bez ikakove vtiednosti, umanji se znatno probitak industrijalne produkcije, pa su već mnogi poduzetnici baš samo na tom nerazmjerju odpadaka napram dobivenoj čistoj robi propali. Nu i sami posjednici šuma pretrpe znatnih gubitaka. Današnje bo okolnosti sile obrtnike, da budu osobito na oprezu pri kupovanju i procienjivanju te ustanovljenju šumske pristojbe za ponudjene im šume, jer se lasno uzprkos svake pomnje mogu zaračunati na svoju štetu. Ako bi pako odpadci, kao gorivo — pružili ma i kakovu priličnu uporabu, oni bi bili pripravni platiti višje ciene. * Vidi: Izvješće trgovačko-obrtničke komore u Osieku, do konca g. 1881 |