DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 176 — Napokon spomenut ćemo jošte i one privremene naredbe, koje je izdala austrijska vlada dne 17. studena 1813- nakon reokupacije, pogledom na carske i sekvestrirane šume. Naše izvješće spominje nadalje, da su svikoliki šumski činovnici bili podložni privremenom upraviteljstvu domaina. Provadjanje verbalnih istraga proti šumskim štetočincem bijaše povjereno šumarom, nadšumarom pako predvedenje istih, a umjesto neprisutnih nadzornika, imali su voditi šumarnici intervenciju kod sudbenih iztraga. Utjerivanje globa i odšteta spadaše medju dužnosti upravitelja domaina. Nijedna prodaja a niti bezplatno odkazivanje ma koje vrsti drva iz carskih i sekvestriranih šuma nije se smjela obaviti bez naročite dozvole upraviteljstva domaina. Svaka dozvola u tom pogledu imala se je uz odobrenje šumarnika i vidiranje dotičnoga činovnika upraviteljstvu na odobrenje priposlati, te ubilježiti u glavnoj knjizi upravitelja. Za da se pako u pogledu već provedenih prodaja nedogođi kakova nekorektnost, bje naredjeno, da svaki upravitelj sa šumskimi povjerenici svoga kotara ima ustanoviti vrieme, za koje su stranke dužne, već kupljeno i obaljeno ili još na panju se nalazeće drvo izvesti; u protivnom slučaju pako zato vrieme još ne izvezeno drvo zaplieniti. Napokon bijaše upraviteljem đomRina naloženo, da savjestno vođe i predlažu sposobnik šumarskih činovnika svoga kotara, za da se upravi kod predstojeće redukcije činovničtva omogući shodan izbor nadalje u službi pridržanoga osoblja. Netom spomenuti članak najbolje nam karakteriše veliku brigu, koju je francezka vladavina posvetila bila u ono doba šumarstvu u „Iliriji", kamo, kao što je poznato, takodjer velik dio Hrvatske spadaše. Zagreb, koncem godine 1885. L. S. Sumarsko^rgovačka razmatranja m. Od veleštovanoga gospodina A. Bačića na Eieci, primismo sliedeći prilog našim šumarsko-trgovačkim razmatranjam: Još od starine postoji ovdje na Rieci običaj, prodavati jelove daske t. z. „pajoli", u duljini od 12 noga talijanske mjere t. j . 4´2 m. i 29 cm. debljine, odnosno širine — te se s toga takove još i dan danas ne samo u svem gorskom kotaru, no i okolišju Ogulina itd. u tih dimenzijah proizvađjaju, i to sve uzprkos toga, da je dovoljno, da te daske imadu duljinu od 4 m., uz širinu od 27 cm. pošto se takove i u toj duljini na licu konsuma t. j . u Francezkoj i Algiru — neplaćaju inako, no one naše gori spomenute veličine. Ovu nam činjenicu dokazuje ponajbolje to, što se iz gornje Ugarskp (od kuda se u novije doba — usljed velikih refakcija ugan drž. željeznice za tu robu, osobito mnogo takovih dasaka na Rieku dovaža) amo samo daske te |