DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 169 -obraćali
ratarstvu, no šumam. U Varni bio je od vajkada veliki promet žitaricami,
a tamošnja je luka glavna trgovačka luka na Crnome moru.


Istina je medjutim, da se i u varničkom okružju stanovničtvo dosta bavi
drvenom industrijom, nu to sve samo u malom razmjeru, naime: pletenjem
košara, pravljenjem kopanja, čibuka, vretena, žlica i drugih domaćih proizvoda.


Varničke šume pretežno su hrastove šume, pa ako se i jest n Varni
gradilo nješto brodova, to je ipak potrošba te hrastove gradje bila ograničena.


Važno, je nadalje spomenuti, da u varničkom okružju svako selo svoju
šumu imade, tako da netreba jedno, da ide tamaniti šumu drugoga sela, kako
to opaziti na drugih mjestih u Bugarskoj.


Posve inake odnošaje pako nalazimo na pr. u sofijskom okružju. Ovdje je
prostrana ravnica, na kojoj je smješteno oko 60 sela bez ikakvih šuma. Sofijsko
polje okruženo je sa svijuh strana visokimi plauinami, tako da naliči amfiteatru.
Po podnožju tih planina imade i opet množtvo sela, koja doduše imadu po
nješto njiva i livada, ali ipak jedva i toliko Žita proizvađjaju, što im za šestmjesečnu
prehranu treba. Narod taj bavi se ponajviše stočarstvom, nu pošto
su šume tečajem viekova poharane, to je naravno, da i paša danomice slabija
postaje, te na taj način njihova budućnost baš nije najsretnija


Potoci i izvori, takodjer su prestali teci odkada su šume izsječene, vododerine
se mnažaju, a svako se proljeće, dok snieg kopni, ponavljaju poplave,
koje jakom silom i brzinom povlače iz bližnjih planina i brežuljaka u doline
kamenje i piesak, pretvarajuć i onako mršava polja u neplodno tlo zasuto
pieskom i kamenjem.


Imao sam prilike lično uvjeriti se, kako nemilostivo majka priroda kazni
uništavanje šuma. U mnogih selih sofijskoga okružja kao na pr. Strigel^ Komarči,
Makočevo, Rakovica, Vakorel i t. d. pokazivali su mi seljaci gomile kamenja
i pieska, pod kojima su ležale zakopane njekoć bujne i zelene livade i plodne
njive, Čezme (zdenci), koje su im prije zdravu planinsku vodu donašale, prestale
su u mnogih selih posvema teci, a i u planinah su presahnuli izvori i
potoci, tako da ti ljudi danas moraju na satove daleko tjerati po ljetnoj oraari
marvu napajati.


Dovoljno je proputovati iz Sofije do u grad Samokov, ili pako u Trn ih
Kistendil, za uvjeriti se o groznoj više navedenoj oskudici vode, i što znači
poharati šume. Čezme koje su se nalazile u tursko vrieme posvuda duž cesta,
sad su takodjer sasvim prestale teci, odkada je ponestalo šuma u njihovoj
blizini.


Nu nisu šume samo postradale usljed prekomjernoga sječenja, već su i


mnogobrojne koze doprinjele veoma mnogo, da propadnu mlade hrastove šumice.


Pošto nadalje planinci oskudjevaju na dobrih livada, to su primorani prehraniti
svoju stoku preko zime šumskim brstom.


U tu svrhu pod jesen, svaka planinska kuća posjeće na hiljade i hiljade
mladih hrastića, te ih onda na samom mjestu u šumi složi na kup, namjerom^
da im lišće uzčuvaju za krmu i brst za stoku.