DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 169 -obraćali ratarstvu, no šumam. U Varni bio je od vajkada veliki promet žitaricami, a tamošnja je luka glavna trgovačka luka na Crnome moru. Istina je medjutim, da se i u varničkom okružju stanovničtvo dosta bavi drvenom industrijom, nu to sve samo u malom razmjeru, naime: pletenjem košara, pravljenjem kopanja, čibuka, vretena, žlica i drugih domaćih proizvoda. Varničke šume pretežno su hrastove šume, pa ako se i jest n Varni gradilo nješto brodova, to je ipak potrošba te hrastove gradje bila ograničena. Važno, je nadalje spomenuti, da u varničkom okružju svako selo svoju šumu imade, tako da netreba jedno, da ide tamaniti šumu drugoga sela, kako to opaziti na drugih mjestih u Bugarskoj. Posve inake odnošaje pako nalazimo na pr. u sofijskom okružju. Ovdje je prostrana ravnica, na kojoj je smješteno oko 60 sela bez ikakvih šuma. Sofijsko polje okruženo je sa svijuh strana visokimi plauinami, tako da naliči amfiteatru. Po podnožju tih planina imade i opet množtvo sela, koja doduše imadu po nješto njiva i livada, ali ipak jedva i toliko Žita proizvađjaju, što im za šestmjesečnu prehranu treba. Narod taj bavi se ponajviše stočarstvom, nu pošto su šume tečajem viekova poharane, to je naravno, da i paša danomice slabija postaje, te na taj način njihova budućnost baš nije najsretnija Potoci i izvori, takodjer su prestali teci odkada su šume izsječene, vododerine se mnažaju, a svako se proljeće, dok snieg kopni, ponavljaju poplave, koje jakom silom i brzinom povlače iz bližnjih planina i brežuljaka u doline kamenje i piesak, pretvarajuć i onako mršava polja u neplodno tlo zasuto pieskom i kamenjem. Imao sam prilike lično uvjeriti se, kako nemilostivo majka priroda kazni uništavanje šuma. U mnogih selih sofijskoga okružja kao na pr. Strigel^ Komarči, Makočevo, Rakovica, Vakorel i t. d. pokazivali su mi seljaci gomile kamenja i pieska, pod kojima su ležale zakopane njekoć bujne i zelene livade i plodne njive, Čezme (zdenci), koje su im prije zdravu planinsku vodu donašale, prestale su u mnogih selih posvema teci, a i u planinah su presahnuli izvori i potoci, tako da ti ljudi danas moraju na satove daleko tjerati po ljetnoj oraari marvu napajati. Dovoljno je proputovati iz Sofije do u grad Samokov, ili pako u Trn ih Kistendil, za uvjeriti se o groznoj više navedenoj oskudici vode, i što znači poharati šume. Čezme koje su se nalazile u tursko vrieme posvuda duž cesta, sad su takodjer sasvim prestale teci, odkada je ponestalo šuma u njihovoj blizini. Nu nisu šume samo postradale usljed prekomjernoga sječenja, već su i mnogobrojne koze doprinjele veoma mnogo, da propadnu mlade hrastove šumice. Pošto nadalje planinci oskudjevaju na dobrih livada, to su primorani prehraniti svoju stoku preko zime šumskim brstom. U tu svrhu pod jesen, svaka planinska kuća posjeće na hiljade i hiljade mladih hrastića, te ih onda na samom mjestu u šumi složi na kup, namjerom^ da im lišće uzčuvaju za krmu i brst za stoku. |