DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 168 — Često bi planiucem dozlogrdilo gledati, kako im štićenici begova i uobće turskih silnika, bezobzirno opustošivaju pradjedovske šume, pa bi tada i do kavge došlo, a i ranjenih glava nije manjkalo. Tad bi se poljani žalili svojim spahijam, a ovi bi poslali na obranu njihovu i Turke s njima u planimu,, da ih, osvete. Tako postupajuća poljska sela uništila su sve one šume, koje su iole mogli doseći, a nebi li u tih pristupnijih predjelih našli dovoljno drveća, tad bi nemilostivo vadili iste panjeve i korenje iz zemlje, i tako baš hametom uništili i posliednje tragove šuma. U tome ih jošte podupiraše lienost pridružujućih jim se begovskih sluga, kao i nenavika marve poljaka, na balkanske litice. Čitave povorke kola poljskih sela, išle bi preko nedjelje pp drva u balkanska sela, pa koje čudo, kad bi taj vandalski postupak uništavanja šuma^ napokon ipak do skrajnosti dozlogrdio planincem, talco da se silom nastojaše: obraniti takovoga zuluma. Planinci oskudni plodnih poljana, pićnih livada, uz vazda prazne hambare, gledaju na šumu kao na svoj iztočnik života i blagostanja, koje čudo dakle, ako napokon i silom uzeše braniti te svoje šunae. Imao sam i sam prilike osvjedočiti se, da su ti poljani najopasnije gusjenice šuma, koje sjeku bez ikakvoga obzira i milosti sva drveća, koje samo dohvatiti mogu, dočim planinci sjekuć šume kud i kamo čovječnije postupaju* Spomenuti način sječe šuma, nesposobnost turskih šumara, uz nemar turskih oblastih u vršenju nađležećih jim dužnostih, u pogledu zaštite šuma, đoprinjelo je, da šume u Bugarskoj danas nenaliče šumam, već pašnjakom, uveličavajućim siromaštvo onih predjela, koji su čamili 500 godina pod jarmom nesnosnoga korana. Čudnovati je pojav u Bugarskoj, da su šume bolje sačuvane u onih krajevih Bugarske, gdje su Muhamedanci u pretežnom broju obitavali. Tako su na pr. u varnickom* okružju šume krasno sačuvane kroz viekove, premda su baš u tom okružju prometni i mjestni ođnošaji za eksploitaciju šuma, kud i kamo sgoduiji no u drugih okružjih. Ovo okružje napučeno je ogromnom većinom Turci i Grci. Nasuprot su i opet na pr. u sofijskom okružju šume hametom poharane, premda tamo tako rekuć nikoja prometna sredstva nepostojahu, te akoprem tamošnje šume sasvim alpinski značaj imadu Ja si taj pojav tumačim time, što Turci u veliko ljube prirodnu bujnost i razkoš, a k tome lieni od prirode, nisu ni mnogo marili za šumske proizvode; a isto tako je poznato, da Turci nerado trguju drvom, smatrajuć to izpođ svoga narođno-plemenskovjerskoga dostojanstva. Sitnu trgovinu drvom vođe obično Bugari i Vlasi, a osim toga je baš varničko okružje bogato plođnimi njivami i livadami, pa su i s toga više pomnje * U pogledu topografiskon?, upu<^ujem gtioce na geo^rafi(Sne karte KanitzaProleka, Pisac. |