DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 159 — zdravlje pogubna; dapače bilo ih je, koji izjaviše, svaki sveučilištni grad imade u sebi veliko blato, u kojemu bi se naše zelenkape, spomanjkanja mjestnoga spoznanja odmah podavile. Na samotnih se šumarskih zavođih pako nije toga bojati, jer da se isti osobitom suhoparnošću odlikuju. Nemogu ipak. nipošto uzeti, da su ti razlozi ozbiljni. Držim bo, da ako se mogu teolozi na sveučilištih naobražavati, to se sjegurno i sa šumari takova šta riskirati može, jer udarce, koje nježna narav dojdućih božjih službenika podnaša, moći će sjegurno i svakako jaće konstruirani sin prirode — šumar — podnieti. Da li se u ostalom u Križevcih ili Zagrebu, više zdravica iztrusi, da li se u Aschaffenburgu ili Giessenu više bije, to nam imade tek šumarska statistika pronaći! Sada da vidimo, kako stoji s drugim razlogom. Reklo se je, šumar se nesmije za dobe naukovanja priueiti na koncerte i kazališta, jer da će se iaače danas sutra, u svojoj samotnoj šumarskoj kućici, osjećati neizmjerno nesretnim, niti da mu kukavna nadšumarska plaća dozvoljava, da si takove užitke priuštuje; bolje dakle, ako ih u obće neući ni poznavati. — I ovaj je argumenat vrlo traljav. Izkustvo bo uči, da si čovjek baš ono najvećma želi, što još uživao nije. Izkusio sam to i sam. Prije smatrah pohod kazališta najvećom zabavom; ođkada sam pako u Giessenu kod Augusta Frisea bio samo tri puta u kazalištu, već se nisam svraćao u kazalište. Pa kakova je to napokon teorija, koja se tu prikurtavala za šumara, za da se on sam izključi od sjedištah kulture i duševne naobrazbe? Zar je to teorija suzdržavanja? Da se šumar samo zato na selih uzgaja, za da se isti na viek vieka uzmogne kukavno plaćati, za da se isti s njegovimi berivi uzmogne vazda puštati, da sliedi trag ostaloga činovničtva, kojih služba ni iz daleka tolike odgovornosti ne sadržaje, koliko njegova? Ja držim, da treba batinu okrenuti, te reći: naobrazba se šumara neima ravnati po dojdućoj plaći, već se plaća imade ravnati po stupnju naobrazbe osoblja. Itako vidimo, da se ni teorija morala, ni teorija odreknuća, koje se uzeše u pomoć, za da se isto lokalno spojenje šumarskih zavoda sa obćimi visokimi školam! ocrni, nemogu uzeti kao ozbiljne teorije. Obćim visokim školam mora dakle da je prirašteno nješto inoga, od Sega se pod svaku cienu šumar obraniti želi, a želite li znati taj kamen smutnje, to se vrlo lasno možete s njim upoznati. To je onaj duh, koji na sveučilištih vlada, boje se, da slobodni zrak obćih visokih škola nebi prijao šumarom. Drže, da se na samotnih šumarskih zavodih mogu pokorni je sluge — btichsenspaneri — uzgajati. To je pravi motiv protimbe protiva obćim visokim školam, pa ako se isti vazda i neizrazuje onako jasno, kako to svojedobno ministar Heyd izjavio, medju redci se to svagdje čitati dade. Već prije iztaknuh primjer, kako se |