DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 158 — obuke u pomoćnih znanostih nezaslužuju prvenstvo pred obćimi visbkimi školami. Dapače obratno mi znamo, više visokih škola, koje sa usljed svojega mnogo zanimivijega okolišja, daleko sgođnije za smještenje šumarskoga učilišta, a izkustvo dokazuje, da su iste kadre i obuku u pomoćnih znanostih davati, bez da bi se tim obuka glavne struke šumara ma u čemu krnjila. Pošto su uz to kadre obuku u pomoćnih znanostih bezplatno preuzeti, čim se i opet umanjuju troškovi same šumarske obuke, a dobivaju sredstva naročito i za znanstvena iztraživanja, to neima doista nikoji razlog, s kojega bi se samotne šumarske škole još i dalje podržavati imale, na k oj e podržavanje ti zavodi, na temelju današnjega razvoja šumarstva i bolje prednaobrazbe šumara, ovako i onako već nikoje pravo neimaju. Skrajne je napokon doba, da se sa ono malo još nahodećih se branitelja samotnih šumarskih zavoda, ve(5 jednom temeljito razpravimo, za da se šumarska struka ipak jednom do onoga stepena podigne, koji joj pripada, ne pako da na sve vieke klipše za posestrimom strukom gospodarskom, kojoj se već odavna otvoriše stolice na sveucilištih, akoprem predznanje gospodara poprieko zaostaje za onim šumara. Za da taj cilj pako polučimo, poći ćemo još i dalje iztraživati one razloge, s kojih se naši protivnici tolikom žilavošću za samotne šumarske zavode zauzimlju. U tu svrhu držim, da će biti najshodnije udarimo li sliedećim putem: Pomislimo si jednom, da se koji šumarski zavod, s kojom obćom visokom školom, koja imade odgovarajući šumski okoliš, samo mjestno spoji a inače da ista i nadalje pridrži svoje dosadanje uredjenje. Stavimo na pr, da se križevački* šumarski zavod premjesti u Zagreb, nepuštajući pri tom ipak sveučilištne profesore, da predavaju šumarom, već da se u tu svrhu upotriebe i nadalje svi dosadanji učitelji zavoda. U tom bi dakle slučaju odpao onaj prigovor, da se pomoćne znanosti preobćenito, preobširno, pfemalim obzirom na šumarstvo i t. d. predavaju, jer bi profesori naravoslovnih znanostih i matematike, koji bi s križevačkim zavodom amo došli, uz prije spomenutu predmnjevu, ostali i nadalje jedini učitelji šumara. Bilo bi sada za predmnjevati, da će se branioci samotnih šumarskih zavoda time zadovoljiti, jer bi tako ostale zavodu sve one naglašene prednosti tih samotnih škola, dapače k ovim došla bi još i ta pogodnost, što bi se sada toli učiteljem koli i djakom šumarstva desila prilika, da dodju u doticaj s učitelji i djaci inih struka. Tomu ipak nije tako, te bi se svatko varao, koji bi mislio, da će prijatelji samotnih šumarskih škola, dopustiti ma i lokalno spojenje tih zavoda sa sveučilišti. Oni ni o ovome neće ništa da Znadu, navadjajuć u svrhu motivacije te svoje protivštine protiva sveučilištom obično sliedeća dva uzroka. Prvo vele, sveučilištni gradovi su vrlo pogibeljna mjesta, otia su po * U originalu stoji zavođ Hohenlieimski i grad TUbingen. Uredništvo. |