DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 101 izvadjati od one visoke dobitue mjere običajne u poljoprivrednoj obrti, ma sve da se zato ipali neizključuje u obće mogućnost uporabe iste u tu svrhu. Uočimo li pako spomenuto, to dolazimo do zaključka, da usljed nesjegurne i promjenljive vriednosti novca, kao i pogledom na promjenljivost vriednostih poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, nismo kadri ni približno ustanoviti one činbenike, koje potrebujemo, za moći ustanoviti pravu dobitnu mjeru. To su razlozi, da se nije mogla do sada ustanoviti nikoja stalna i obće valjana dobitna mjera, a napose se u našoj monarkiji takova ni u buduće neće tako lasno ustanoviti moći, u koliko bo u nas vladaju prevelike raznoličnosti šumarskih odnošaja, ma sve da je s druge strane i opet to pitanje baš kod nas velevažno, pogledom na znatne i vriedne privatne šumske posjede. Neimajući pako nikojih pravila i sredstava, polag kojih bismo mogli utanačiti dobitnu mjeru, za u šumah se nahodeće zemljištne i gospodarske glavnice, moramo u obće u šumarstvu odustati od utanačivanja stalnih dobitnih mjera, a preostaje nam jedino, da nastojimo, shčnim načinom, kao što je to uobičajno u običnom trgovačkom životu, gospodareć — u obće u svih granah našega šumarskoga gospodarstva — polučiti koliko moguće veće ukamaćenje zemljištne kao i gospodarske glavnice naših šuma. Obzirom na to potrebno nam je ipak znati, kojim načinom uzgoja nam je rečeni cilj polučiti, a k tomu i opet moramo prije svega ustanoviti, (temeljitim i točnim iztraživanjem stojbinskih i uporabnih odnošaja naših šuma), onaj način uzgoja i obhodnju, kojimi ćemo moći s osobitim obzirom na poboljšanje stojbinske vrstnoće tla pospješiti proizvodnju, u buduće najcienijih vrsti i razvrstbina drveća, za da tako onda i m.aksimalnu dobit u šumarstvu uloženih glavnica polučimo. Prispodobom izkaza polučenih rezultata takovih iztraživanja, koja se prije svega imadu oduašati na sastavljanje mjestiiih skrižaljka drvnih gromada, i ustanovljivanja mjestnih prihodnili vriednostih tla, za raznolike vrsti uzgoja, moći ćemo onda potrajnu uharnost pojedinih načina uzgoja, a time bar pribhžno ustanoviti i onu dobitnu mjeru, kojom smo kadri za budućeg uredjenja gospodarstva — polučiti onu prihodnu vriednost šumskoga tla, koja će biti u razmjerju sa vriednošću inih težatbeuih zemljišta. Dainjeg razjašnenja radi, priobćujemo sUedeći izkaz, koji nam na temelju točnih iztraživanja uredjajnih razreda oveće šumske površine, u obliku skrižaljke predočuje, zadobljene drvne gromade, vriednosti i prihode, stanovite njeke šume — drugoga razreda stojbinske vrstnoće. |