DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 100 — s toga može pravom zahtievati, i za šumarsku proizvodnju, uporaba manje dobitne mjere, od one uobičajne u zemlji, i tako nam preostaje jedino još odgovoriti na pitanje, koje glavnično ukamaćenje da uzmemo obzirom na gori spomenuto, za temelj računanja u šumarskoj obrti? Narodno-gospodarstvena nauka nam vsama po sebi nepruža dovoljno fakta za omjeriti šumsko - gospodarstvenu dobitnu mjeru, jer bi bilo posve krivo, kad bismo za glavnice uložene u šumarstvu, zahtievali istu onu dobitnu mjeru, odnosno ukamaćenje, koje zakon utanačuje za inake uzajmljene glavnice na pr. glavnice sirotinske zaklade. Lasno bi nam bilo medjutim odgovoriti na gornje pitanje onda, kad bismo znali u svakom slučaju točno utanačiti veličinu u šumogojstvu uloženih glavnica, jer bismo tad mogli iz godišnjega čistoga prihoda (P.) i iz vriednosti šume (predmnjevajući uredjenje na godišnju dobit) (V), proračunati dobitnu mjeru (Z), po poznatoj jednačbi. P Z = ^ . 100 Pošto nam je medjutim riedko kada moguće, u šumarstvu uložene glavnice ustanoviti, to nam u šumarstvu preostaje samo jošte ustanovljenje đobitne mjere, polag iznosa ukamaćenja inih srodnih obrti na pr. obrti poljoprivrede, u koliko boje ova od svijuh obrti najviše slična šumarskoj. Nedvojbeno je medjutim, da i gospodarska obrt, posjedniku u mnogom pogledu, veću sigurnost pruža, nego li šumarstvo, u koliko bo za ovo posliednje nepostoje osjeguravanja, te što elementarne nepogode prirast šume, dakle i kamate u šumi uložene glavnice, na dulje vremena, a često i posvema obustaviti mogu. Nasuprot ipak valja uzeti u obzir, da šuma, ako je uređjena na jednaku godišnju dobit, godimice i prilično jednake prihode vlastniku osjegurava, dočim su prihodi poljoprivrede, više ovisni od klimatičnih odnošaja pojedinoga ljeta. Još veću razliku medju poljoprivrednom i šumarskom obrti pako nalazimo u tom, što gospodarstvo, usljed sve to većma preotimajuće amerikanske konkurencije, danas jedino još uz gospodarsku industriju dovoljnu rentu daje. Pošto pako i opet industrijalna poduzeća u nas, usljed žalostnih vladajućih financijalnih i promjenljivih političkih odnošaja, slabo napredovati mogu, to moramo i opet nastojati, da nam se glavnice uložene u takova poduzeća, bar visokimi kamati odštećuju, a pošto to takodjer i za one obrti vriedi, koje pospješuju poljoprivredu, stoga ni onu (od najmanje S^/o) d(jbitnu mjeru, koja se u nas za takova poduzeća zaračunava, nemožemo za naše šumarsko uglavničenje upotriebiti. Mogao bi nadalje tkogod kazati, da i nama kameni ugljen godimice sve to veću konkurenciju gorivnom drvu pravi, nu to se ipak — baš samo goriva ticati može, dočim znamo, da ciene liesa i ostaloga uporabivog a drva nasuprot sve to većma rastu. U koliko se nadalje nemogu, sve prednosti i nepogodnosti poljoprivredne i šumarske obrti, brojevno predstaviti, to nemožemo ni šumarsku dobitnu mjeru |