DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 99 — Poznato je bo, da se u nas ža iste crnogoricne šume, koje vrlo povoljno leže, u pogledu prometa, samo iznimice dobitna mjera od S^/^, a kod listačah šuma od 27270 uračunavati može. Vidimo nadalje, da i sam dr. Judeich zahtieva, da se dobitna mjera u šumarstvu manjom ustanoviti imade, od inake u dotičnoj zemlji uobičajne dobitne mjere, opravdajući taj svoj zahtjev time, što tvrdi, da se u zemlji uobifiajna dobitna mjera, samo popriečnom veličinom iste smatrati imade, nipošto pako minimalnom dobitnom mjerom. Na istom temelju nadalje Judeich zahtieva, da se baš ta minimalna dobitna mjera — imade kod obračunavanja ukamaćivanja zemljištnih glavnica, a naročito onih šumskoga gospodarstva, uporabljivati, i to iz sliedećih razloga: 1. obzirom na veliku sjegurnost uložene glavnice i udobnost, koju šuma posjedniku pruža; 2. što kod šumarstva moramo računati unapried za veća razdobja, što kulture sve to veće a po tom vriednije bivaju, a time i same glavnice rastu, tako da dosljedno tomu i opet možemo isto tako i dobitnu mjeru umanjivati; .3. što po narodno-gospodarstvenih načelih — vriednost poljskih proizvoda raste tekom gospodarstvenoga razvitka, dočim istodobno i opet padaju ciene radnjom i glavnicom proizvedenih dobara, i napokon; 4. što šuma narodnom gospodarstvu donaša i takovih koristi, koji se neizrazuju brojevno i neposredno. Nadalje veli Judeich, da se, pogledom na spomenuto, država kod gospodarenja svojimi šumami, može zadovoljiti i manjom dobitnom mjerom, nego ini šumoposjednici. Obzirom na u nas vladajuće okolnosti, imadu netom spomenuti razlozi (navedeni u prilog manje šumarske dobitne mjere — od one, koja je običajna u zemlji), ne samo istu, nego donjekle i veću vriednost, u koliko se bo u nas usljed nesjegurnih i veoma promjenljivih političkih, kao i dosta žalostnih državnofinancijalnih okolnostih, vriednosti glavnica često mienjaju, tako da od te miene ni isti privatni papiri izuzeti nisu. Nedvojbeno je nadalje, da u Austro-Ungariji zemljištni posjed pruža najveću sjegurnost kod ulaganja većih glavnica, što nam medju ostalim takodjer dokazuje već i okolnost, da naši prvi glavničari, vazda vole svoju imovinu — dobavljanjem zemljištnoga posjeda osjegurati, sastojao se taj iz gospodarskih ili šumarskih zemljišta, zadovoljujući se pri tom, da im uložena glavnica ma i samo 37" kamate odplaćuje. Zemljištni jim bo posjed donaša uz sve to i druge udobnosti i vriednosti, ma bile ove baš i samo umišljene, koji se neizrazuju u brojevih godišnjega prihoda. Napokon valja još i to u obzir uzeti, da je uporaba uobičajne dobitne mjere u zemlji, u šumarstvu već i s toga neshodna, što samo uzajmljivanje glavnica uz zemljištnu hipoteku, nemože dati istu sjegurnost, kao što sama zemljišta — odnosno njihov posjed. U koliko pako šumski posjed, bar u pravilu, i kod nas veće jamstvo daje, nego li u tudje ruke položena glavnica, to se |