DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 140 — uzme na §. 14. više pomenutoga građjevnoga reda, glasom kojega se s razloga sjegurnosti imetka imovnih obdina, uzkratiti može takova dozvola." Odredba radi palenja vapneniea. Kr. podžupanija karlovačka izdala je, za doskočiti sve to većem preotimanju krša u području političkih občinah Severin i Bosiljevo— te u svrhu zaštite tamošnjih šuma, u smislu ustanovah §§. 25., 26. i 27. obrtnoga zakona od god. 1884., odlukom od 16. studena 1885., br. 7506, strogu zabranu podizanja krečana bez predhodne dozvole obrtne oblasti I. molbe, bez koje nitko takove vapnenice podizati nesmije, narediv da če se svaki koji bi tu odredbu prekršio, kazniti prema ustanovam §. 158. obrtn. zakona globom od 100 fr. do 300 fr. Nebi li zgodno bilo tu naredbu i na druge njeke krajeve protegnuti? Poljski procjenitelji nemogu eieniti šumske štete. Kr. podžupanija zagrebačka izdala je dne 9. veljače 1886. pod br. 1968 sliedeću okružnicu; Pošto se opetovano puta dogadjalo, da su pojedine stranke, podnašajude kr. ovoj podžupaniji prijave o sbivših se prekršajih u njihovih šumah — protiva ustanovam §. 60. zakona šumskoga — uz dotične prijave, podnašale kr. ovoj podžupaniji i t. z. prociene, sastavljene po zapriseženih mjestnih poljskih procieniteljih, to je kr. ova podžupanija, da se izbjegne svakom krivom postupku, podniela visokoj kr. zemalj. vladi molbu za razjašnjenje, nije li u obde u nesuglasju sa postojedimi propisi, da šumske štete procienjuju drugi — ma baš i zaprisegnuti poljski procienitelji — đa li osposobljeni šumarski vještaci, na što je visokoista obnašla visokim riešenjem od 27. siečnja 1886, br. 51998, kr. ovu podžupaniju uputiti, da se šumske štete po smislu i duhu §§. 73. i 74. šumskoga zakona imadu procienjivati jedino po šumarskom osoblju a ne po poljskih procieniteljih, koji zato nisu sposobni. O čem se to poglavarstvo obavješćuje, znanja i ravnanja radi, uz poziv, da o tom i područno žiteljstvo svojim putem svetrano uputi." Lovstvo. Jež u zimi nespava. Od g. Gr. Stankovida primismo sljedeću: Uviek sam držao, da jež isto tako prezimuje kao jazavac, dok se na dne 27. siečnja t. g. neuvjerih o protivnom ; ovoga dana bo opazi g. V. Timauer trgovački pomodnik, vračajući se iz šume kudi, putem, gdje se izpred njega po sniegu nješto kotura, priskočiv, uhvati ježa, isti je težak bio do 2 kile. — Po tome dakle ipak — kan da nebi stojala tvrdnja njekih prirodopisaca, da jež zimu prespava ?! Divljačina na trgu. U Zagreb u još nijedne godine nije bilo toliko divljači, koliko zimus. Srna bilo je dulje vremena dan na dan, a zečeva baš u obilju. Ciene bijahu for. 1—1.50 — Osim toga bilo je obilno trčaka (po for. 1.10—1.20 par), manje divljih pataka (po for. 1.40 par) i divljih gusaka. Kako nam nadalje g. Bogđanovid iz Skradina javlja, doneseno je tečajem mjeseca siečnja na tamošnji trg obilje divljači, tako oko 250 zečeva, 73 lisica i do 400 divljih pataka. Sve to đonašahu pako seljaci obližnjih sela, i to uzprkos toga da su razoružani! K upoznanju životoslovja grabežljivaca. Čitamo u „Oesterreichische Forst- Zeitung", da si je zooložki institut u Erlangenu stavio zadadom, potanko ustanoviti, životoslovje (Entwicklungsgeschichte) grabežljivaca, te se s toga u svrhu dobave potrebnog materijala za iztraživanja, obrada na sve šumare i prijatelje lova molbom đa isti znanstveni taj podhvat u toliko izvole pospješiti, da od svijuh tečajem ove zime, do konca travnja t. g. ubijenih grabežljivaca, ženske organe t. j . jajište i maternicu, ako moguće neposredno po slieđivšoj smrti zvieri, izrežu, te metnuv te česti tiela u običnu vinovicu, takova rečenom zooložkom zavodu u Erlangen priposlati izvole. Umoljava se podjedno na staklenki označiti dan usmrdenja. Zavod sam pako voljan je dragovoljno svakomu — koji bi molbi toj u interesu znanosti zadovoljio ^ - svaki s tim skopčani trošak naknaditi. |