DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 136 — Šumarsko-trgovačka razmatranja. n. Da će ovogodišnja proizvodnja dužice nadmašiti normalnu potrebu tržišta a naročito Francezke — neima dvojbe. — Ma sve da se već primiće proljeće, a time svršava normalno (zimno) doba sječe, ipak se još sveudilj toli kod države, koli obćina oglasuju i obdržavaju prodaje, manje većih partija hrašća. Činjenica koja takođjer vrlo čudnovato razsvietljuje naše šumarske ođnošaje. Da je pako uz ođnošaje, dok se prodaje obdržavaju bez mjere i cilja, kroz čitavu rek bi godinu, vrlo težko u trgovini drvom podržati, jedva kroz njekoliko godina postojeće po nješto normalne ođnošaje, samo se sobom razumjeva. Štetonosnost takovog postupka jur su odavna uvidili drugud, a kod nas ? nut kod nas vodi se danas upravo voda na mlin francezkih trgovaca a la Gairard, kojimi će napokon naši producenti na milost i nemilost biti prepušteni. K tomu uzmimo još vratolomnost poduzeća pojedinih tvrdka naših, od kojih jedna n. pr. uz glavnicu od jedva 30.000 for. dostala šumu od 140.000 for., ali je zato već unapred morala prodati dojduću robu, te sklopiti ugovor na prodaju, uz uvjete i ciene, koje dadu pređvidjati vrlo žalostne posljedice, pa da se onda čudimo obćoj stagnaciji, koja je ove zime u trgovini s francezkom diigom zavladala! Istina je, naša vlastela i urbarne imovne obćine, već su uz vrlo male iznimke sasjekle sve svoje hrastove šume, a svakako one, koje iole unovčiti mogaše, tako da se iste gospoštije virovitička, djakovačka, miholjačka, valpovačka, našička i kutjevačka, koje baš ovo zadnjih par godina vrlo živahno uticahu na proizvodnju dužice i trgovinu hrastovinom, već jedva mogu još za buduće u račun uzeti, ostaju dakle manje više samo još hrastici države i naših krajiških imovnih obćina, koji će dominirati, pa se neće već i zato nikada više na dulje doba moći uzdržati one ciene, koje bijahu prije g. 1878., ma žehli to stanoviti krugovi koliko ih volja. Odnošaji gori rečene vrsti, mogli bi na kratko vrieme poremetiti normalno stanje tržišta, uništiti pojedine poduzetnike, nu jeftinije ciene surovine u nas, što no su današnje, sigurno više nebude. budna predaja, koja se je sačuvala i talasala, od koljena do koljena, u mojoj porodici, dosta jasno govori, da je i zbilja Vi oko morao osobitih poznavanja o šumarskoj nauci imati. — Pošto listine, koje se kod mene u pohrani nalaze, nisu dovoljne da sasvim bistro Svor razpletu i raztumače, to sam se obratio nedavno mome 6. bratučedu gosp. Vjekoslavu Pj er o_´ti(! u, c. k. školskomu inspektoru i ravnatelju na Korčuli, neka potraži izmedju listina kod njega nalazećih se, pa ako štogod obširnije slučajno nadje ob ovome sporu i predmetu, neka mi nadležne podatke, čim moguće prije, dostavi na uporabu. Držim nepobitnim i zato, da i sbilja postoji njekuda zabačenih listina, koje bi bile kadre razbistriti ovaj predmet, pošto se vrlo dobro sjećam, da mi je pok. otac kazivao, kako pamti, dok je još bio djetetom, da je vidio njekakvu rukopisnu starinsku knjigu, kojoj je sadržaj bio o šumarstvu i gospodarstvu, te u kojoj su se opisivale šume i njihovo stanje u obće, pripadajuće našoj porodici na Hvar u i Visu . Ako ovoj đodjem — knjizi rukopisnoj — u trag, to će ona najbolja podloga biti, da napišem štogod obširnijega o životu i šumarskomu djelovanju našega V i c k a. Pisac. |